Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Ivica Kisić, i prodekani prof.dr.sc. Sandra Voća, izv.prof.dr.sc. Klaudija Carović Stanko, izv.prof.dr.sc. Kristina Kljak, prof.dr.sc. Milan Poljak te prorektor prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga, dočekali su predstavnike medija početkom rujna na prigodnom druženju pod nazivom „Jutro na Agronomiji“ na kojem je predstavljen rad i djelovanje Agronomskog fakulteta (AFZ). AFZ se u 103 godine bogate akademske tradicije profilirao kao vodeća znanstvena i sveučilišna ustanova u Hrvatskoj u području biotehničkih i srodnih znanosti.

U uvodnom izlaganju dekan Kisić naglasio je da aktualne teškoće poput klimatskih promjena, situacije nastale uslijed Covid-19 pandemije i rata u Ukrajini podsjećaju koliko je zanimanje agronoma važno i ključno za opstanak.

Raste interes studenata za upis na Agronomski fakultet

Situacija je to zbog koje mladi sve više postaju svjesni kako su proizvodnja hrane, zaštita i održivo korištenje prirodnih resursa kao i uređenje krajobraza i okoliša zanimanja budućnosti pa raste i interes studenata za upis na jedan od devet preddiplomskih studija Agronomskog fakulteta.

U prilog tome ide i podatak da su upisne kvote za tekuću akademsku godinu za pojedine studije bile popunjene već u ljetnom roku. Moderniziran je i sam postupak upisa. Nema više čekanja u dugim redovima i prikupljanja dokumentacije budući da se studenti od akad. god. 2021./2022. mogu upisati na daljinu iz udobnosti vlastitoga doma putem aplikacije www.upisi.agr.hr.

Na svim studijima, preddiplomskim, diplomskim i postdiplomskim nalazi se oko 2200 studenata. Svima njima je na Agronomskom fakultetu omogućeno stjecanje kompetencija utemeljenih na suvremenim znanstvenim spoznajama i inovacijama.

U zadnjih desetak godina sve je više znanstvenih projekata nacionalnog značaja financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Sve su brojniji znanstveni projekti financirani iz međunarodnih izvora, većinski programa Europske Unije. Agronomski fakultet trenutno sudjeluje kao nositelj i koordinator u provedbi više desetaka projekata financiranih iz raznih Europskih fondova. Izvrsnost u znanstvenoj djelatnosti očituje se i time što je Agronomski fakultet kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu vrlo visoko pozicioniran na svim značajnim međunarodnim listama znanstvene produktivnosti.

Specifičnost AFZ su pokušališta koja svojim površinama, gospodarskim objektima, tehničkom i tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduvjete u Republici Hrvatskoj za edukaciju studenata i provođenje istraživačkih projekata. Uz sve gore spomenuto, dodana vrijednost znanstvenih istraživanja je i prijenos dostignuća u poljoprivrednu proizvodnju.

Agronomski fakultet u Zagrebu i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek uz brojne suorganizatore organiziraju 58. Simpozij agronoma koji će se održati u Dubrovniku od 11. do 17. veljače 2023. godine. Novost je da će Simpoziju prethoditi Samit o obnovljivim izvorima energije. Na njemu će se predstaviti i raspraviti moguća rješenja za implementaciju i prilagodbu klimatski prihvatljivih inovacija, tehnologija obnovljivih izvora energije i agronomskih rješenja u praksi.

Obnova fakultetskih objekata

Agronomski fakultet orijentiran je na budućnost. Ključni strateški ciljevi u procesu harmonizacije visokog obrazovanja posvećeni su planiranju studijskih programa usklađenih s potrebama tržišta rada i zapošljavanja, povećanje održivosti i kvalitete na svim razinama, kao i poticanje istraživanja, znanstvene izvrsnosti i suradnje s  gospodarstvom. Na putu ka ostvarenju tih ciljeva 2020.g. dogodio se potres.

Cjelovita obnova zgrada kojom će se sanirati štete nastale od potresa koji je pogodio Grad Zagreb 22. ožujka 2020. kao i dodatne štete od potresa na području Sisačko-moslavačke županije od 28. i 29. prosinca 2020. godine, započela je u srpnju 2022. godine. Obnova je financirana sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Vrijednost radova obuhvaćenih ugovorom je oko 72,2 milijuna kuna, a predviđeno trajanje radova je 11 mjeseci. Dekan prof. dr. sc. Ivica Kisić istaknuo je

S početkom radova nalazimo se pred najvećim izazovom, no povratka nema. Uvjeren sam da ćemo do kraja srpnja 2023. imati obnovljene paviljone AFZa.

72 milijuna kuna vrijedna obnova objekata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu oštećenih potresom

Prethodni članakProizvodnja šećera u Hrvatskoj odavno nije slatka muka
Sljedeći članakJe li ekološka proizvodnja vina isplativa kao i konvencionalna?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.