Početak godine je vrijeme kad razmišljamo kakva ćemo gnojiva koristiti za svoje usjeve u nadolazećoj sezoni. Svake godine ponuda je sve veća i uistinu teško je izabrati najbolje. Često buni i činjenica da nije svako gnojivo dobiveno iz organske mase ekološko, dok je svako ekološko gnojivo dobiveno iz organske mase (kojoj se mogu dodati prirodni mineralni dijelovi).

Na početku ćemo ponoviti činjenicu da kvaliteta uvijek ima cijenu! Nas kao distributere vrhunskih proizvoda veseli činjenica da sve više ljudi traži i prepoznaje kvalitetu. Ono što drži visoku cijenu proizvoda je sastav, način proizvodnje i sirovina koja se koristi za ta gnojiva.

Što se tiče sirovine (organske) ona može biti iz treseta, životinjskog izmeta, industrijske kože ili ostataka životinjskog podrijetla s farmi.

  • Gnojiva iz životinjskog izmeta dobivena su često fermentacijom te kasnije može doći do neželjene fermentacije u tlu i spaljivanja korijena. Zato takva gnojiva ne smiju direktno na korijen. Isto tako djelotvornost takvih gnojiva je kratka i nosi sa sobom visok salinitet. Spadaju u jeftinija gnojiva.
  • Gnojiva iz industrijske kože sadrži visoke koncentracije kroma kao i visoke koncentracije teških metala kao posljedicu karbonizacije organske mase do koje dolazi zbog tretiranja kože  visokim temperaturama (do 900 °C). Karbonizacija za posljedicu ima manjak „živih“ komponenti. Vrlo zorno bi to pokazali kao prženje na tavi, gdje se velik dio kvalitetnih sastojaka uništi. Zato takva gnojiva imaju šturi sastav i često se moraju dodati gelovi ili druge tvari koje drže hranjiva uz organsku masu.
  • Organska masa iz treseta donosi poboljšanje strukture tla no nema hranjivu vrijednost.
  • Gnojiva iz otpada mesne industrije sadrže visok postotak aminokiselina i ostalih komponenti koje su se zbog prirodnog procesa proizvodnje sačuvala.
 class=
Grena Gran Semina

Grena gnojiva koriste dlaku, kožu i kosti peradi, zečeva i riba. Prerađuju ih kuhanjem na vodenoj pari pri čemu se kvalitetni sastojci sačuvaju te je je sastav Grena vreće najbolji dokaz za to. Huminkse, fulvo i karboksilne kiseline kao i nezamjenjive AMINOKISELINE najveće su bogatstvo i najveća razlika Grena gnojiva naspram ostalih na tržištu. Gnojiva ne sadrže soli i ne dolazi do narušavanja kvalitete tla.

Bez obzira o kojem se organskom gnojivu radilo, da bi se povećao sadržaj fosfora i kalija dodaju se prirodne mineralne komponente. U povoljnijoj verziji kao izvor kalija stavlja se kalij klorid koji zaslanjuje tlo i spada u nekvalitetne sirovine, dok je kalij sulfat skuplja i kvalitetnija varijanta te je i sastojak Grena gnojiva. Grena gnojiva se NE OTAPAJU već se postupno razgrađuju pod utjecajem mikroorganizama tla te je u tome njihova kvaliteta.

 class=
Biosprint calcio

Na što obratiti pozornost?

Kad bi sumirali, važni parametri koje pratimo i što razlikuje jedno gnojivo od drugog su: sastav mikroelemenata (N, P, K), topivi dio, organski dio, vlažnost, % aminokiselina, % huminskih, fulvo i karboksilnih kiselina, mikroelementi, mezoelementi, dostupnost. Što se tiče najnovijeg marketinškog trika on je vezan uz topivi i ukupni sastav makroelemenata. Ako piše ukupno 12 % dušika, a od toga je 5 % topivog u vodi, to je zapravo parametar koji nije u skladu s organskim gnojivima i vrlo je jeftina forma dušika. Vi u tom slučaju organskog dušika imate svega 7 %.

 class=
Grena Biotech

Organska gnojiva Grena nemaju topive forme dušika u vodi, već se on razgrađuje i postupno otpušta hraniva kroz duže vremensko razdoblje što je izrazito važno obzirom na činjenicu da je dušik vrlo pokretan u tlu i lako se ispire. Ako želite kvalitetnu organsku formu dušika, fosfora ili kalija za primjenu u tlo tada vaš izbor ne bi trebao biti oblik topiv u vodi.

Druga važna stavka je vlažnost. Itekako je važno koliki je % vlažnosti jer je 25 kg uz 20 % vlažnosti velika razlika u odnosu na  7 % vlažnosti. Nitko ne želi plaćati vodu u gnojivu. Postotak aminokiselina, huminskih i fulvokiselina kao i mikroelemenata pokazuje na prirodan proces proizvodnje u kojem su se maksimalno sačuvali kvalitetni sastojci. U suprotnom bi se pod utjecajem visoke temperature ti sastojci raspali i ne bi ih bilo u sastavu. Kad gnojivo koje želite kupiti nema  naveden sastav aminokiselina, huminskih i fulvo kiselina trebate se informirati na koji način je gnojivo dobiveno i koje su sirovine korištene. Ako želite kvalitetno gnojivo tada želite prirodan proces proizvodnje, nikako karboniziranu organsku masu.  Kad bi sve sumirali, vrlo je važno za što dajete svoj novac i da li želite kratkoročno rješenje ili želite obogaćivati tlo organskom masom i kvalitetnim sastojcima na duže staze. Pa ako tlo gledamo kao temelje na kojima gradimo našu proizvodnju, zašto ne koristiti najbolje što možemo kako bismo dugo uživali plodove dobro izgrađene baze?

Jer znamo da samo iz zdravog i kvalitetnog tla rastu zdrave i kvalitetne biljke!

Za više informacija kontaktirajte nas na www.bioinput.hr

Prethodni članakOtvoreno 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Tuhelju
Sljedeći članakPolijeganje rasada spriječite kombinacijom Kekkilä supstrata, Rhyzo biostimulatora korijena i Coopersoil-om
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.