Mravi (Formicidae) žive velikim združenim zajednicama u mravinjacima, gdje razlikujemo mužjake, ženke, vojnike i radnike. Roje se ljeti, a krilata ženka nakon kopulacije osniva novi mravinjak. Svi imaju otrovnu žlijezdu koja uglavnom izlučuje mravlju kiselinu. U svijetu je opisano više od 12.000 vrsta mrava. Kolonija mrava broji oko 20 milijuna jedinki, a može imati jednu ili više matica.
Svi mravi iz jednog mravinjaka se prepoznaju po mirisu, a prema mravima iz drugih zajednica se većinom ponašaju neprijateljski. Ne spremaju hranu za zimu, već se zavuku u dublje slojeve, gdje svi zajedno ukočeni prezime.
Štete od mrava
U pravilu mravi nisu štetnici bilja, a većini vrsta ne ubrajamo niti u prirodne neprijatelje štetnika. Njihova prisutnost na bilju često je znak napada lisnim i štitastim ušima, koje luče slatku biljnu tekućinu (“mednu rosu”) kojom se hrane mravi. Ali, dokazano je da prisutnost mrava može izazvati pojačano lučenje “medne rose”. Stoga mravi mogu povećati štetnost nametnika iz skupine lisnih i štitastih uši. Dokazano je da mravi štite lisne uši od njihovih prirodnih neprijatelja, pa u plastenicima sa povrćem gdje se provodi biološka borba protiv ovih nametnika treba prethodno spriječiti dolazak mrava.
Ponekad su opisane i poznate štete od mrava pri nicanju usjeva suncokreta i kukuruza, te naknadno na vinovoj lozi, lubenicama i dinjama, te zrelim plodovima kruške. Štete je nanosila vrsta mrava Tetramorium caespitum. Mravi mogu naseliti i pčelinje košnice, pa mravinjake u njihovoj blizini treba uništiti.
Neke vrste mrava ubrajamo u gamad (molestante), naročito žuti faraonski mrav (Monomorium pharaonis). Mogu biti prava napast u nekim naseljima ili gradskim četvrtima.
Peršin odbija mrave
Štetnost ili korist mrava u povrtnjaku određuje njihova brojnost. Redovita obrada povrtnjaka kopanjem ometa formiranje mravinjaka. Ubacivanje pepela ili vapna ometa razvoj njihova legla u mravinjaku. Jedno od učinkovitijih i prikladnih botaničkih mjera zaštite od crnih mrava je primjena peršina. Njegov miris odbija mrave i njegova prisutnost čini mravima nepodnošljivu okolinu. Ubrano lišće peršina treba lagano zgnječiti i raširiti po mravinjaku. Uzgoj peršina, lovora, anisa, valerijane ili uzgoj rabarbare čini vrt nepoželjnim staništem za crne mrave.
Eterična ulja od lavande su vrlo učinkoviti neprijatelj mrava. Dovoljno je pomiješati nekoliko kapi i politi područje koje su nastanili mravi.
Dobro je poznata povezanost mrava i različitih vrsta lisnih uši na poljoprivrednim i ukrasnim biljkama. Pravovremeno suzbijanje lisnih i štitastih uši botaničkim (biljnim) ili sintetskim insekticidima smanjuje i pojavu mrava na biljkama.
Soda bikarbona je veliki neprijatelj mrava. Smjesa od 1 litre vode, 5 grama soda bikarbone (0,5 %) i 30 ml lanenog ulja može služiti za prskanje debla voćaka po kojima se kreću mravi prema krošnji (radi lisnih uši). Isti učinak daje mješavina sode bikarbone i šećera u prahu kojom se posipa površina oko stabla ili po kori debla.
Izvor: Gospodarski list
 žive velikim združenim zajednicama u mravinjacima, gdje razlikujemo mužjake, ženke, vojnike i radnike.){kind=link}