Toplo doba godine pogoduje razvoju različitih vrsta insekata, pogotovo muha u područjima oko obiteljskih gospodarstava koje se bave uzgojem stoke. Naime, organska tvar poput gnoja pogoduje njihovu razmnožavanju, pa ćemo se ukratko osvrnuti na postupke koji mogu spriječiti njihov razvoj i tako utjecati na smanjenje njihove populacije na podnošljivu mjeru.

U mehaničke postupke ulazi prevrtanje gornjeg sloja gnojišta prema dolje do dubine od 30 cm, čime se postiže da odrasli oblik muhe iz kukuljice ne može izaći na površinu. Osim toga, primjenjuje se gradnja jarka oko gnojišta u kojima se skuplja gnojnica i oborinske vode pa u njih upadaju ličinke muha. Mehaničke mjere također uključuju pokrivanje gnojišta plastičnim folijama. Na taj način sprječava se odraslom obliku iz kukuljice da izađe iz gnojišta te ujedno već razvijenim muhama onemogućuje da polože svoja jajašca u tako zaštićeno gnojište. Konačno, u mehaničke mjere ubrajamo postavljanje žičanih mreža sa sitnim oknima promjera 2 – 5 mm na prozore i vrata, radi maksimalnog sprječavanja njihovog ulaza u zatvorene prostore.

U kemijskim postupcima za suzbijanje muha primjenjujemo različite insekticide. Danas na našem tržištu postoji veliki broj insekticida različitih proizvođača koji se, između ostalog, uspješno primjenjuju za suzbijanje muha na obiteljskom gospodarstvu. Pri tome razlikujemo suzbijanje odraslih muha u letu, na mjestima gdje rado slijeću i borave (počivalištima) te kombinirano suzbijanje odraslih muha i njihovih ličinki.

Za suzbijanje muha u letu mogu se koristiti biljni insekticidi (piretroidi) u obliku aerosola ili koncentrirane tekućine, ovisno o proizvodu. Upotrebljavaju se u zatvorenim ili otvorenim prostorima, a primjenjuju za izravno prskanje površina, domaćih životinja i prostora pomoću leđne ili ručne prskalice. Prilikom uporabe valja paziti da se ne prskaju oči i tjelesni otvori životinja, hrana i voda, odnosno hranilice i pojilice. Ako su životinje neposredno nakon prskanja izložene oborinama, postupak valja ponoviti.

Insekticidi s produljenim djelovanjem

Za suzbijanje muha na mjestima gdje rado slijeću i borave koriste se insekticidi s kontaktnim i digestivnim produljenim učinkom (karbamatni insekticidi). Najčešće se primjenjuju u obliku prskanja i mazanja svih onih površina izvan dosega za stoku. To su osobito gornji dijelovi zidova uz strop, grede, površine oko vrata i prozora, stranice kaveza, prostori oko umjetnog osvjetljenja i sl. U cilju suzbijanja muha na izloženim površinama možemo koristiti ljepljive trake. Obično sadrže određeni atraktant koji privlači muhe da slete na izloženu površinu i ostanu sljepljene.

U posljednje vrijeme u borbi s muhama i nekim drugim kukcima sve se više primjenjuje kombinirano suzbijanje ličinki i odraslih oblika. Naime, istodobnom upotrebom određenih insekticida u stajama i na gnojištu moguće je s nekoliko tretiranja godišnje u kasno proljeće i ljeto populaciju kućne muhe svesti na jedva zamjetljivu mjeru.

 class=
Ciklus razvoja muhe

U tu svrhu koriste se larvicidi (npr. ciromazin) u obliku zrnaca vodotopivih u vodi. Mogu se upotrebljavati na tri načina: posipanjem granula, raspršivanjem i zalijevanjem. Izvrsni rezultati u suzbijanju postižu se u kombinaciji s adulticidom. Takvi insekticidi kombinirano suzbijaju ličinke i odrasle oblike muha, a njihova primjena, kao uostalom svih insekticida na tržištu, opisana je u popratnim upustvima proizvođača. Izbor insekticida ovisi o mjestu i načinu tretiranja, pri čemu je uputno da se prije toga svakako savjetujete sa stručnjakom. Njihovom primjenom se učinkovito smanjuje ukupna populacija muha u prirodi, sprječava prenošenje različitih uzročnika zaraznih bolesti na veće udaljenosti i neposredno štiti zdravlje ljudi i životinja od možebitnih bolesti uz pretpostavku da se primjenjuju ispravno i uz mjere opreza koje su navedene u uputama za uporabu. Navedena sredstva možete potražiti u poljoprivrednim apotekama i veterinarskim stanicama.

Prethodni članakUzgoj pilića i na što sve treba paziti?
Sljedeći članakDomino kocke
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).