Koji su izazovi novih genomskih tehnika u poljoprivredi?

U broju 17 Gospodarskog lista (15. rujna 2023.) pisali smo o prijedlogu Europske komisije od 5. srpnja 2023. za deregulaciju novih organizama (poljoprivrednih proizvoda) dobivenih novim genomskim tehnikama (NGT). Odustajanje od uzgoja za države koje ne žele uzgajati takve organizme odobrene na razini EU, također bi se ukinulo, kao i trenutni zahtjev za sve one koji ih razvijaju da osiguraju metode otkrivanja koje omogućuju sljedivost GMO-a u cijelom prehrambenom lancu.

Da bi se razumio ovaj prijedlog Komisije potrebno je vratiti se u prošlost. Tijekom posljednjih desetak godina došlo je do velikog napretka u tehnikama genetičkog inženjeringa, koji se očituje u većoj mogućnosti dubljeg i složenijeg zahvata u genski sastav i metaboličke putove živih organizama. To je dovelo do pojave novih tehnika genetičkog inženjerstva od kojih je najpoznatija i najviše korištena CRISPR/Cas9 tehnika uređivanja genoma.

Europski sud je presudio, ali…

Budući da su sve ove tehnike u nekom obliku tehnike genetičkog inženjerstva i nemaju povijest sigurne upotrebe, stoga nužno trebaju biti predmet odgovarajućih pravila kojima bi se reguliralo njihov status. EU komisija je trebala još 2015. zbog velikih kontroverzi koje okružuju ove tehnike donijeti odluku potpadaju li ove tehnike pod Direktivu 2001/18 o reguliranju GMO-a, ili ih nije potrebno posebno regulirati.

Zbog velike kontroverze koju ove tehnike izazivaju u stručnoj javnosti, odluka je odgođena do proljeća 2016., da bi konačno krajem ožujka 2016. odlučeno da se odgađa donošenje odluke do daljnjeg. U konačnici, Europski sud pravde se uključio u cijeli slučaj, nakon što je francuski poljoprivredni sindikat Confédération paysanne pokrenuo tužbu u kojoj  je argumentirao da sorte sjemena otpornih na herbicid predstavljaju opasnost za okoliš bez obzira na način na koji su napravljene.

Situaciju oko reguliranja novih tehnika genetičkog inženjerstva u konačnici je 25. srpnja 2018. riješio Europski sud pravde kad je donio presudu br. C-528/16, prema kojoj se tehnika CRISPR-Cas9 kao i druge tehnike smatraju genetičkim inženjerstvom, a svi organizmi dobiveni uz asistenciju tih tehnika smatraju se genetički modificiranim organizmima.

Svaka mutageneza, prema definiciji Suda, proizvodi genetički modificirane organizme i kao takva podliježe odredbama europske direktive 2001/18/EC. Navedenom direktivom se definira pravni i tržišni status GMO-a na razini cijele Europske unije te ujedno predstavlja ključnu zapreku za uvoz i sjetvu genetički modificiranih usjeva u Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku. Budući da je ova iznenađujuća presuda Europskog suda pravde pravno obvezujuća za sve članice Europske unije, zadala je veliki udarac biotehnološkoj industriji i njihovim nadama da će preko novih tehnika genetičkog inženjerstva poput CRISPR-Cas9 tehnike konačno zasijati europska i hrvatska polja najnovijim biotehnološkim čudima.

Presuda Europskog suda pravde izazvala je oduševljenje kod kritičara biotehnologije, budući da je bila krajnje neočekivana, uzevši u obzir koliko je žestoko cijela biotehnološka industrija lobirala protiv ovakve odluke suda. Posebno je zanimljiva činjenica da su suci u donošenju presude ignorirali mišljenje generalnog odvjetnika suda prema kojem organizmi dobiveni postupkom mutageneze (a što uključuje i nove tehnike uređivanja gena) trebaju biti izuzeti od odredbama europske direktive 2001/18/EC. S druge strane, pobornici biotehnologije šokirani presudom, tvrdili su da je ova presuda štetna za znanost.

Štoviše, pojavile su se zahtjevi za znanstveno utemeljenom recenzijom presude, pri čemu bi se očito utvrdila tobožnja neznanstvenost same presude, te bi to bio povod za ukidanje presude. Isticalo se te da će ova presuda dovesti do propasti europske poljoprivrede i zaostajanja u inovacijama te u konačnici imati teške posljedice po konkurentnost europske poljoprivrede. Ovoj orkestriranoj kampanji osporavanja presude, pridružili su se i najviši europski dužnosnici poput povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj Paula Hogana, koji nije krio svoje iznenađenje i nezadovoljstvo presudom izjavivši:

–Mislim da će 2019. biti prilika za sveukupno razmišljanje i vidjeti koje su pravne mogućnosti na najvišoj razini vlada o tome prihvaćamo li znanost ili ne kao osnovu donošenja odluka o tim pitanjima. Još više zabrinjava izjava povjerenika EU za zdravstvo Vytenis Andriukaitisa koji je komentirajući presudu izjavio: Ne razumijem zašto smo u Europi toliko agresivni protiv GMO-a i inovacija. Jedem GMO hranu i još sam živ. Ako ne uložimo u nove tehnologije, izgubit ćemo konkurentnost i mlade ljude koji će otići u inozemstvo raditi na GMO-u.

Povjerenik Andriukaitis je u nastavku ukazao smjer kojim će ići Europska komisija u odnosu na presudu, dodavši da Europa treba otvoreno razgovarati o biotehnologijama, a što se tiče mutageneze i cisgeneze „trebali bismo pronaći načine da promijenimo svoj pravni okvir“.

Europska komisija je čvrsto odlučila raditi na razgradnji svih pozitivnih aspekata presude C-528/16, u čemu će imati veliku pomoć od strane cijele biotehnološke industrije i znanstvene zajednice koja u ovim tehnologijama vidi svoj znanstveni i financijski interes. Kao što je vidljivo iz ovih nekoliko primjera, od samog trenutka objave presude, počela je nesmiljena kampanja lobiranja pri Europskoj komisiji i europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) s ciljem poništavanja provođenja ključne odredbe presude, budući da bi se na taj način za uporabu metode CRISPR-Cas9 zaobišla složena i skupa zakonska procedura evaluacije i registracije. No, možda još važnije, takvim bi izuzećem moderne tehnike genetičkog inženjerstva i njezini proizvodi izbjegli negativan imidž u javnosti, kakav imaju „klasični“ genetički modificirani organizmi.

Kontroverze oko nove studije Europske komisije o novim genskim tehnikama

Nakon gotovo trogodišnjeg lobiranja od srpnja 2018. kada je donesena presuda C-528/16, konačno je 29. travnja 2021. objavljena dugo očekivana studija Europske komisije o novim genskim tehnikama, koja je izazvala velike kontroverze i nove prijepore među suprotstavljenim stranama. Objava studije dodatno je produbila krizu nepovjerenja prema institucijama Europske unije jer je u dijelu javnosti shvaćena kao ustupak i popuštanje pred lobiranjem biotehnološke industrije.

Studija je pripremljena na zahtjev Vijeća Europske unije koje je 8. studenoga 2019. zatražilo od Komisije da: „do 30. travnja 2021. podnese studiju s obzirom na presudu Suda u predmetu C‑528/16 o statusu novih genomskih tehnika na temelju prava Unije. 1. Vijeće zahtijeva od Komisije da podnese prijedlog, prema potrebi s obzirom na rezultate studije, ili da na drugi način obavijesti Vijeće o drugim mjerama daljnjeg postupanja u vezi sa studijom. 2. U skladu s uobičajenom praksom Vijeće od Komisije zahtijeva da osigura da uz prijedlog bude priložena procjena učinka.“

No, što je uopće toliko problematično u navedenoj studiji? U Studiji o statusu novih genomskih tehnika prema pravu Unije i u svjetlu presude Suda u slučaju C-528/16 navodi da postoje „snažni pokazatelji da trenutačno zakonodavstvo o GMO-u iz 2001. godine nije primjereno za neke nove genomske tehnike ili nove GM tehnike i njihove proizvode“, te predlaže izradu novog postupka savjetovanja koji bi mogao prekinuti uhodane sigurnosne provjere provođene s ciljem zaštite okoliša i javnog zdravlja. U tom smislu glavni zaključci studije su sljedeći: NGT proizvodi mogu pridonijeti održivim prehrambenim sustavima s biljkama otpornijim na bolesti, uvjete okoliša i učinke klimatskih promjena. Štoviše, proizvodi mogu imati koristi od viših hranjivih kvaliteta poput zdravijeg sadržaja masnih kiselina i smanjene potrebe za poljoprivrednim inputima kao što su pesticidi.

–Doprinoseći EU ciljevima inovacija i održivosti prehrambenih sustava, kao i konkurentnijeg gospodarstva, NGT-ovi mogu imati koristi za mnoge sektore naših društava. Istodobno, studija je također analizirala zabrinutosti povezane s NGT proizvodima i njihovim trenutnim i budućim primjenama. Zabrinutosti su uključivale mogući utjecaj na sigurnost i okoliš, na primjer, na biološku raznolikost, suživot s organskom poljoprivredom i poljoprivredom bez GM-a, kao i označavanje.

–NGT-ovi su vrlo raznolik niz tehnika i mogu postići različite rezultate, s tim da su neki biljni proizvodi proizvedeni NGT-om sigurni kao konvencionalno uzgojene biljke za zdravlje ljudi i životinja i za okoliš. Studija otkriva da postoje snažne naznake da trenutačno zakonodavstvo o GMO-u iz 2001. godine nije primjereno za neke NGT-ove i njihove proizvode te da mu je potrebno prilagoditi se znanstvenom i tehnološkom napretku.

Ako ove argumente preuzmu institucije EU i unesu u novu zakonsku regulativu, to bi značilo da proizvodi nastali od novih tehnika genetičkog modificiranja poput CRISPR-Cas – neće biti označeni kao GMO na policama ako završe na tržištu, niti će podlijegati zahtjevima sljedivosti u slučaju da je potreban opoziv proizvoda. Posebno se ističe izjava povjerenice za zdravlje i sigurnost hrane, Stelle Kyriakides:

–Studija zaključuje da nove genetičke tehnike mogu promicati održivost poljoprivredne proizvodnje, u skladu s ciljevima naše Strategije od polja do stola. Uz sigurnost potrošača i okoliš kao vodeće načelo, sada je trenutak za otvoreni dijalog s građanima, državama članicama i Europskim parlamentom kako bi se zajednički odlučili za put naprijed u korištenje ovih biotehnologija u EU. To se obistinilo u Komisijinom prijedlogu od 5. srpnja 2023.

Stav EU građana

Nažalost, građani EU nisu dovoljno informirani o NGT-u, no unatoč tome prema istraživanju koje je provedeno između 11. veljače i 5. ožujka 2021., građani EU pokazuju veliku skepsu prema NGT-u.

Ipsos je proveo istraživanje javnog mnijenja u 27 zemalja EU za skupinu Zelenih / EFA u Europskom parlamentu. Uzorak se sastojao od oko 1000 odraslih osoba starijih od 18 godina u svakoj zemlji članici, izuzev Cipra, Luksemburga i Malte, gdje je veličina uzorka bila 200. Podaci su ponderirani tako da sastav uzorka svake zemlje najbolje odražava poznati demografski profil odrasle populacije prema najnovijim podacima popisa. Cilj ispitivanja bilo je utvrditi poznavanje i stav ispitanika prema „starom GMO-u“ i novim tehnikama uređivanja gena.

Prema rezultatima većina ispitanika u cijeloj EU (78 %) i u svim zemljama EU izjavila je da je čula za klasične GM usjeve, u rasponu od 61 % u Portugalu do 93 % u Poljskoj. Diljem EU-a 86 % onih koji su čuli za GMO vjeruje da bi hrana proizvedena od takvih usjeva trebala biti označena u skladu s tim. Sličan udio (81 %) vjeruje da bi hranu proizvedenu od životinja hranjenih genetički modificiranim usjevima trebalo označavati na ovaj način. Kada su u pitanju genetički modificirani usjevi nastali tehnologijom uređivanja gena, ni u jednoj zemlji EU, osim na Malti, većina ispitanika nije čula za novije metode genetičkog inženjeringa poput uređivanja gena. Širom EU ta je brojka bila 40 %, samo na Malti 57 %, što samo potvrđuje da europski građani nisu dovoljno educirani o ovim tehnologijama.

Diljem EU-a 68 % ispitanika koji su čuli za nove GM tehnike kao što je CRISPR / Cas, smatra da bi proizvodi dobiveni tim tehnikama trebali biti označeni kao GMO.

Izuzetno nizak broj ispitanika svega 3 % reklo je da ove proizvode ne treba ocjenjivati zbog njihove sigurnosti niti ih treba označavati, odnosno čak 97 % ispitanika se zalaže za obavezno procjenu sigurnosti i označavanje ovih proizvoda.

Što hrvatski građani misle o tome?

Izdvojit ćemo odgovore ispitanika iz Hrvatske, jer su vrlo zanimljivi i važni. Tako na pitanje treba li hrana od GM usjeva treba biti jasno označena?, čak 92 % ispitanika se složilo s navedenom tvrdnjom. Sličan je stav hrvatskih ispitanika i na pitanje o tome treba li hrana proizvedena od životinja hranjenih GM kulturama biti jasno označena, 89 % ispitanika je potvrdno odgovorilo. Što se tiče stava hrvatskih ispitanika prema novim tehnikama uređivanja gena, samo 2% ispitanika smatra da ne trebaju biti procijenjeni zbog sigurnosti ili označeni kao genetički modificirani. Rezultati ovog istraživanja jasno potvrđuju negativni stav hrvatskih građana prema GMO-u i NGT-u. Ostaje nadati se da će hrvatski političari uvažiti stav hrvatskih građana i reći odlučno NE prijedlogu Komisije kao što su to učinili već brojne države EU.