Kvalitetna gnojidba travnjaka – izuzetno bitna!

Gnojidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u biljnoj proizvodnji. Plodnost tala pod travnjacima najčešće je nedovoljna za osiguravanje visokih i stabilnih prinosa krme. Godinama se prinosima sijena/sjenaže iz tla iznose hraniva bez adekvatne nadoknade.

Mnogi proizvođači nažalost ni danas ne gnoje ili nedovoljno gnoje svoje travnjake. Tako ostvareni prinosi ne zadovoljavaju ni količinom niti kvalitetom. Osim za postizanje visokih i stabilnih prinosa, gnojidbom travnjaka poboljšavamo i kakvoću krme, otpornost na bolesti i klimatske stresove. Mijenjamo botanički sastav travnjaka itd. Da bi odredili pravilne količine gnojiva potrebno je napraviti kemijsku analizu tla te znati koliko se hraniva iznese iz tla prinosom. Barem bi razliku trebalo nadoknaditi gnojidbom.

Dušik (N) na travnjacima

Dušik je osnovni čimbenik u formiranju prinosa. Osigurava brzi porast tratine, povećava bjelančevine. Smanjuje vlakninu u krmi, velike količine mogu biti iznesene prinosom, može imati negativni utjecaj na mahunarke. Iznošenje N iz tla prinosom u rasponu je 20-40 kg/t ST krme.

Puno dušika (N) depresivno djeluje na djeteline u tratini. Tako je nepotrebno gnojiti dušičnim gnojivima usjev lucerne ili crvene djeteline, osim 40-60 kg/ha N u osnovnoj gnojidbi za početni porast biljke i formiranja kvržica na korijenu. 

Nedostatak N uzrokuje: manje lista, slabije busanje, kraće, uže i blijedozeleno lišće, manji intenzitet fotosinteze, brže starenje biljke, manji prinos.

Suvišak N rezultira intenzivnim porastom travnjaka uz modrozelenu boju lišća. Trave jače busaju, stvaraju preveliku masu lišća pa uslijed slabog mehaničkog tkiva i velike mase, lako poliježu. Biljke postaju neotporne na bolesti i sušu. Primjenom većih doza N od potrebnih na lakim i propusnim tlima dolazi do ispiranja nitrata i onečišćavanja podzemnih voda.

Vrijeme primjene N: najbolje početkom proljetnog porasta kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kiša ravnomjerno raspoređuje N u zonu korijenovog sustava (KAN i NPK 8:26:26, 7:20:30 ako nije primijenjen u jesen) te poslije skidanja otkosa, odnosno turnusa napasivanja (KAN). Kod gnojidbe u jesen (rujan-listopad) koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadržajem N.

Fosfor (P) na travnjacima

Biljno hranivo i čimbenik plodnosti tla. Iznošenje P iz tla prinosom 2-4 kg P/t ST krme (ili 4,5-9 kgP₂O₅). Nezamjenjiv je u tvorbi bjelančevina u biljci. Povoljno djeluje na širenje mahunarki i time dodatno poboljšava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna inaktivacija P (veže se s Fe i Al u biljkama nepristupačnom obliku).

Vrijeme gnojidbe P gnojivima: (superfosfat  (16-18 %), trostruki fosfat (45 %), MAP (12-52-0), DAP (16-46-0) ili NPK s povećanim srednjim brojem): jesen prije pojave jačih kiša ili proljeće (što ranije). Nedostatak P vrlo česta pojava, a prvi simptom je slab rast biljaka. Kod jače izraženog nedostatka u trava se javlja crvenkasta boja na rukavcima donjeg lišća. Suvišak fosfora u prirodnim uvjetima relativno je rijetka pojava.

Kalij (K) na travnjacima

Sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i bjelančevina, poboljšava otpornost na sušu, a pomaže i u održavanju mahunarki u tratini. Iznošenje K prinosom je 15-40 kg K/t ST krme (18-48 kg K₂O/t ST).

Nedostatak K: odražava se cjelokupno na rast i razvoj biljke; rast je usporen, povećana je osjetljivost na bolesti, sušu i oštećenja od niskih temperatura.

Simptomi se prvo zapažaju na mlađem lišću koje je manje nego obično, kloroza se rijetko pojavljuje pa boja ostaje normalna ili je čak i tamnija. Na starijem lišću javlja se tipična rubna nekroza i list se često savija prema dolje. Novoformirano lišće manje je nego obično i često valovite površine. Biljke djeluju uvenulo. Biljke ga iznose u velikoj količini pa je gnojidba K redovita agrotehnička mjera. Suvišak K izuzetno se rijetko javlja na poljoprivrednim tlima.

Vrijeme primjene kalijevih gnojiva: (kalijeva sol (KCl) – 60 %, kalijev sulfat – 50 %, NPK s povećanim zadnjim brojem): jesen ili rano proljeće, kad i fosforna gnojiva.

Gnojenje stajskim gnojem

Stajski gnoj bio je osnovno sredstvo poboljšanja kvalitete travnjaka, ali i drugih poljoprivrednih kultura sve do pojave mineralnih gnojiva. S obzirom na to da je stalni rast cijena mineralnih gnojiva, korištenje stajskog gnoja na travnjacima nameće se kao vrlo razumna mjera; pogotovo ako je proizveden na vlastitom gospodarstvu. Da bi se izbjeglo gušenje biljaka i širenje korova, kao najčešći negativni učinci primjene stajskog gnoja, potrebno je koristiti zreli gnoj, dobro usitnjen i ravnomjerno ga raspršiti po travnjaku u zakonskom roku. Stajski gnoj može biti u krutom i tekućem stanju.

Kruti stajski gnoj najbolje je primijeniti zaoravanjem pri zasnivanju travnjaka. Na već razvijenom travnjaku može se koristiti u proljeće; i to neposredno prije kretanja vegetacije i u jesen, nakon zadnje košnje/napasivanja, apliciranjem po površini travnjaka.

Travnjake je zakonski zabranjeno gnojiti krutim stajskim gnojem od 1. svibnja do 1. rujna. Gnojidba je učinkovitija u proljeće jer su gubici N (hlapljenjem amonijaka iz površinski razbacanog gnoja) manji nego kod jesenske gnojidbe; travnjak oslabljen od zime dobiva neophodna hraniva, ali gnojiti treba odmah kretanjem vegetacije, tako da se gnoj razgradi i ne kontaminira prvi otkos za sijeno/silažu. U jesenskoj gnojidbi travnjaka krutim stajskim gnojem, gnoj se dobro razgradi pa ne kontaminira prvi otkos, ali dolazi do ispiranja nitratnog N.

Uobičajeni način primjene krutog stajskog gnoja na travnjacima je korištenjem prikolica za distribuciju stajskog gnoja s mehanizmom za raspršivanje odozada.

Tablica 1. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni (prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, 2008)

Tekući stajski gnoj (gnojovka i gnojnica)

Gnojovka (smjesa mokraće, balege, manjih dijelova stelje i vode) najpovoljnije je prirodno NK gnojivo, naročito u brdsko-planinskim područjima. Neželjene posljedice redovite i preobilne gnojidbe travnjaka gnojovkom su gubitak Ca u tlu i krmi zbog antagonizma s velikim količinama dodanog K, širenje kalifilnih korova (divlja mrkva, maslačak), neugodan miris, ožegotine po listovima i gušenje biljaka.

Primjena gnojovke i gnojnice zakonski je zabranjena na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka te raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna. Nažalost, mnogi farmeri prazne lagune izvan zakonskog roka, čak i zimi, po snijegu. Najpovoljnije vrijeme za primjenu gnojovke je mirno, prohladno i oblačno vrijeme (pred kišu) te umjereno vlažno tlo. Jako sunce i vjetar, kao ni suho i mokro tlo nisu pogodni za njenu aplikaciju.

Gnojnica (mokraća, voda od pranja staja i oborina, komadići stelje, te iscjedak s gnojišta), slično gnojovki, također je NK gnojivo, ali znatno razrijeđeno. Količina gnojnice za gnojenje travnjaka: 10-20 000 l/ha pa do >50 000 l/ha, ovisno o sadržaju N. Najpogodnije vremenske prilike za primjenu gnojnice su iste kao i kod gnojovke. Tekuća stajska gnojiva primjenjuju se na travnjacima raspršivanjem iz cisterni po površini travnjaka (najčešće) ili injektiranjem u tlo (bolji način, ali skuplji način). Zemlje EU provode Uredbu o nitratima, zaštitnu mjeru u čuvanju okoliša, kojom se ograničava unos dušika u tlo i sprječava potencijalno onečišćenje podzemnih i površinskih voda ispiranjem nitrata. Sva poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u područjima ugroženim nitratima moraju poštivati zahtjeve Uredbe npr. vrijeme zabrane uporabe pojedinih vrsta gnojiva, uvjete i način skladištenja gnojiva animalnog podrijetla. Tijekom jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do 170 kg N/ha.