U manjim gradskim vrtovima stabla su prvenstveno tražena zbog osiguravanja privatnosti. U prednjim vrtovima kuća i stambenih zgrada ukrasna stabla pak najčešće imaju dekorativnu ulogu. Uz dekorativnu, uloga im je i zaštita od sunca, prašine i buke. Ove površine najčešće su premale za klasična, velika, parkovna i drvoredna stabla.
Malim stablima smatraju se vrste koje postižu maksimalnu visinu ne veću od 10 m. No mnogima i to već djeluje prevelika visina pa prilikom kupovine zapravo pod malim stablima podrazumijevaju ona od 5-6 metara visine. Stoga ćemo ukrasna stabla prema visini ovdje podijeliti u 2 skupine: mala (do 5 m) i srednja (do oko 8 m). Spomenut ćemo specifične povijene i stupaste forme stabala te visoke grmove koji se mogu rezidbom formirati u oblik stabla. Za one koje zanimaju isključivo zimzelena stabla pokraj naziva vrste stavljena je zvjezdica (asterisk *).
Grmovi kao mala stabla
Glavna odlika grmova je da razvijaju mnogo grana već od razine tla. Stoga, nakon što ih oblikujemo rezidbom u stablo, moramo ostaviti nekoliko glavnih grana kako bismo imali bujnu krošnju. Takav oblik nazivamo „multi stem“ stablo. Za tu formu biraju se veliki grmovi koji mogu narasti 3-4 metra, s uspravnim granama i poželjno dekorativnom korom. Dodatna pogodnost je što grmovi brzo rastu i mnogo su jeftiniji od već oblikovanih stabala. Tako da uz ponešto rada sa škarama za rezidbu možete za malo novca brzo dobiti „multi stem“ malo stablo.
Za tu namjenu potražite sljedeće vrste: Amelanchier spp., Arbutus unedo*, Chimonanthus praecox, Corylus maxima ‘Purpurea’, Cotinus coggygria (mnogi kultivari), Decaisnea fargesii, Euonymus alatus, E. europaeus, Hamamelis spp., Hippophae rhamnoides, Lonicera maackii, Prunus cistena, Sambucus spp., Syringa vulgaris, Viburnum opulus, V. plicatum, V. tinus* i Vitex agnus – castus.
Mala ukrasna stabla – do 5 metara
Za razliku od grmova, sljedeće vrste nije nužno potrebno rezidbom oblikovati, već će prirodno kako rastu lagano postizati formu stabla. Kod nekih vrsta možda ipak treba rezidbom intervenirati ako želite da se stablo brže oblikuje te da krošnja bude ljepša.
To su sljedeće vrste stabala: Cornus mas, Cercis canadensis (mnogi kultivari poput’Forest Pansy’i’RisingSun’), Cercis siliquastrum, Chionanthus virginicus, Clerodendrum trichotomum, Eryobotria japonica*, Heptacodium miconioides, Hibiscus syriacus, Laburnum x watereri, Lagerstroemia indica, Ligustrum japonicum ‘Texanum’*, Magnolia ‘Susan’, Salix x integra, Syringa reticulata i Taxus baccata*.
Srednje mala ukrasna stabla (oko 8 metara)
Ako ste od onih koji žele manje stablo, ali koje će im brže narasti i osigurati veći hlad, onda su upravo ove vrste za vas: Cercidiphyllum japonicum, Ilex aquifolium*, Magnolia x soulangeana, Magnolia stellata, Malus spp. (ukrasne jabuke – razne vrste i kultivari), Prunus serrulata ‘Kanzan’, Prunus ‘Okame’, Sorbus aucuparia, Sorbus hupehensis i Sorbus cashmiriana.
Kuglasta, stupasta i stabla povijene krošnje
Stabla kuglaste krošnje dobiju se bez formiranja rezidbom i cijepljenjem posebnih kultivara obično na visinu debla od 2 m (što nazivamo „standard“ kod stabala). Kako su te posebne sorte obično kompaktne i spororastuće konačna visina stabala rijetko kad bude više od 5 m, čak i bez rezidbe. Neke od poznatih kuglastih vrsta: kuglasti bagrem (Robinia ‘Umbraculifera’), javor (Acer pl. ‘Globosum’), katalpa (Catalpa b. ‘Nana’), kuglasti dud/murva (Morus alba ‘Globosa’), likvidambar (Liquidambar ‘Gum Ball’) i kuglasto-patuljasti ginkgo (Ginkgo ‘Mariken’).
Iako stupasta ukrasna stabla mogu biti visoka, ne zauzimaju mnogo mjesta pa su često tražena za male vrtove i uske prolaze. Poznate drvoredne vrste poput jablana i stupastog hrasta ipak nisu prikladne za male vrtove, no sljedeće su vrste vrlo dekorativne i ne prevelike: stupasta tisa (Taxus ‘Fastigiata’ ili ‘Fastigiata Aurea’)*, stupasta japanska trešnja (Prunus ‘Amanogava’), stupasti likvidambar (Liquidambar ‘Slender Silhouette’), stupasti kultivari ginkga (Ginkgo ‘Tit’ i ‘Fastigiata’), stupasta parocija (Parrotia ‘Persian Spire’), stupasta jarebika (Sorbus aucuparia ‘Autumn Spire’) i usko stupasta crvena bukva (Fagus ‘Red Obelisk’).
Stabla povijenih grana (kišobranaste, žalosne ili pendulaste krošnje) također se obično prodaju kao „standard“ – cijepljeni na deblo visine 2 m. Kako im se grane spuštaju prema zemlji u obliku lukova, rast u visinu obično je vrlo spor te rijetko koja vrsta u starosti postiže visinu veću od 4 m. Poznate i dekorativne vrste povijenih formi su: sofora (Sophora ‘Pendula’), bukva (Fagus ‘Purple Fountain’), breza (Betula ‘Youngii’), japanska trešnja (Prunus ‘Kiku-shidare-sakura’), kišobranasti japanski javori (Acer palmatum skupina Dissectum, najpoznatiji kultivar ‘Garnet’) i plavi atlaski cedar (Cedrus ‘Glauca Pendula’)*.
