Suvremena poljoprivredna proizvodnja zahtijeva praćenje vremenskih parametara. Autonomne meteorološke stanice stoga postaju nezaobilazna oprema u poljoprivredi. Praćenjem osnovnih vremenskih parametara: temperature i vlažnosti zraka, količine oborina, vlažnosti lista, dobivamo informacije neophodne za daljne korake proizvođača u zaštiti svojih kultura. Dodatnim senzorima na stanici npr. senzor sunčeva zračenja, senzor vlage tla, brzina vjetra, dobivamo dodatne informacije o gubitku vode iz tla, a uz istovremeno praćenje vlage tla možemo jednostavnije donijeti odluku o trenutku navodnjavanja uzgajanih kultura.

U ovom članku opisat ćemo stanice pomoću kojih se može pratiti stanje vlage u tlu i donositi odluku o potrebi navodnjavanja. Takvim pristupom navodnjava se u trenutku kada to biljke zaista trebaju.

Modeli meteo stanica za praćenje vlage tla

Tvrtka Pessl Instruments proizvodi mnoštvo različitih modela meteoroloških stanica ovisno o namjeni. Sve stanice su autonomne, baterija se puni putem solarnog panela. Spajanje stanica je standardno putem GSM mreže, a u novije vrijeme i pomoću NB-IoT ili Lora mreže koja se u Hrvatskoj tek razvija. Ovisno o namjeni, stanice mogu mjeriti različite vrijednosti parametara. Uvijek prije izbora stanice potrebno je provesti kvalitetnu pripremu i razgovor s dobavljačem stanice kako bi se izabrao odgovarajući model.

Neki od modela stanica s različitim načinima slanja podataka

Model Eco D3 je najjednostavnija stanica za mjerenje vlage tla i količine oborina. Stanica ima senzor za mjerenje količine oborina, a dodatno se ugrađuju senzori za mjerenje vlage tla, model Watermark.

Stanica mjeri podatke koje pratimo na portalu proizvođača ili zaslonu mobinog telefona. Podaci se prikazuju na sljedeći način te vrlo jednostavno možemo vidjeti kakva je situacija s vlagom u zoni korjena ili dublje, ovisno o tome gdje smo postavili senzore za mjerenje vlage tla.

Gornji dijagram – plavi stupići – pokazuje količinu oborina. Donji dijagram s dvije smeđe linije pokazuje kako se mijenja količina vlage u dvije različite zone. Prvi je senzor stavljen na dubinu 30 cm, a drugi se nalazi na dubini 60 cm. Vidljivo je smanjenje vrijednosti vlage – senzor Watermark se suši – u razdoblju od sredine svibnja pa sve do 21. lipnja. Navedenog dana, odnosno dan dva ranije vlasnik je proveo navodnjavanje svojeg vinograda i došlo je ponovno do zasićenja senzora vodom. Postupak je ponovljen ponovno oko 5. srpnja i oko 20. srpnja. Na taj način navodnjavanje i svi troškovi vezani za njih nisu na osnovu procjene već se vide egzaktno mjerenjem vrijednosti.

Ključan faktor je vlaga u zoni korijena

Vlaga u zoni korjena je pri tome ključan faktor kada i koliko navodnjavati. Dakle, već i s ovako jednostavnom stanicom u stanju smo kontrolirati vlage u tlu i donositi odluke kada započeti proces navodnjavanja. Možda je korisno još spomenuti da se vrijednosti vlage tla mogu pojaviti na zaslonu mobilnog telefona u trenutku kada postignu određenu vrijednost. U tom slučaju bezbrižno se možemo posvetiti svojim drugim aktivnostima. Stanica će nas sama SMS porukom ili putem mail-a obavijestiti kada se postigne kritična vrijednost vlage tla kada je potrebno započeti s navodnjavanjem.

Model stanice iMETOS 3.3 pruža zbog većeg broja senzora i znatno više informacija. Stanica kao na naslovnoj slici daje nam informaciju o temperaturi i vlagi zraka, količini oborina, vlažnosti lista biljke, količini sunčeva zračenja, brzini i smjeru vjetra kao i količini vlage u tlu.

Senzori daju bitne informacije

Navedeni senzori nam uz pomoć prognostičkih modela daju i informaciju o mogućim bolestima koje bi mogle napasti naše kulture, ali možemo dobiti i informaciju o evapotranspiraciji. Time dobivamo informaciju o dnevnoj količini vode koju se izgubi iz tla. Donja slika sastoji se od tri dijagrama. Prvi pokazuje kretanje kretanje dnevne temperature u razdoblju od 30 dana. Srednji dijagram – vodaravne linije – pokazuje dnevnu evapotranspiraciju. Zadnji, treći dijagram, pokazuje kretanje vlage tla. U trenucima kada imamo oštre skokove na dijagramu prikazuje se smanjenje vrijednosti u senzoru Watermark – dakle, senzor postaje više vlažan. To je ujedno i trenutak kada je obavljeno navodnjavanje.

Foto: metos.com.au i findri.hr

Prethodni članakSelo budućnosti
Sljedeći članakPohrana energije pomoću otpadne pileće masti
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.