Redoviti pregled izmuzena mlijeka vrlo je važan čimbenik proizvodnje hi­gijenski ispravnog mlijeka, te pravo­dobnog otkrivanja možebitnog pore­mećaja u sekreciji odnosno bolesti mliječne žlijezde. Pritom postoji više metoda pregleda mlijeka.

U staji se obavlja pregled mlijeka na crnoj podlozi radi utvrđivanja možebitnih organoleptičkih promjena u mlijeku te mastitis-test, koji promjenom boje upozorava na promjenu pH-mlijeka, te promjenom konzistencije na pove­ćanu prisutnost somatskih stanica u mlijeku.

Pregled mlijeka na crnoj podlozi

Pregled mlijeka na crnoj podlozi muzač treba obavljati svakodnevno prije početka mužnje. Osim toga, oba­vlja ga i veterinar prilikom pregleda vi­mena. Za ovu pretragu trebamo imati manju posudu s crnim dnom, radi lakšeg uočavanja možebitnih promje­na u mlijeku. Nakon pripreme vimena za mužnju (pranje i dezinfekcija) u opi­sanu posudu obično izmuzemo prva 2 – 3 mlaza mlijeka. Nakon mužnje, promatranjem se provjeri konzistenci­ja, boja, miris i mogući sadržaj stranih primjesa u mlijeku. Nakon pregleda mlijeka iz jedne četvrti, postupak treba ponoviti s ostalim četvrtima vimena. Takvim pregledom prije mužnje mogu se otkriti mliječna grla s promijenjenim sekretom vimena i započeti njihovo pravodobno liječenje.

Osim toga, mužnjom prvih mlazova mlijeka na cr­nu podlogu, iz sisnog kanala i mliječ­nih puteva uklanja se velika količina različitih mikroorganizama i tako zna­čajno smanjuje njihov broj u izmuzenu mlijeku, što je jedan od bitnih čimbe­nika njegove higijenske kakvoće. Ako se pregledom mlijeka na crnoj podlozi utvrde promijenjena organoleptička svojstva, odmah ga treba isključiti iz prometa i proglasi­ti neuporabljivim. Mlijeko iz posuda s crnim dnom treba baciti u kanaliza­ciju, isprati posudu i nastaviti s pregle­dom. Mužnja prvih mlazova na pod staje svakako treba izbjegavati, jer se na taj način može širiti uzročnik upale vimena i time povećati mogućnost in­fekcije ostalih životinja u staji.

Mastitis-test

Mastitis-test je u našoj zemlji još uvijek najdostupniji rutinski postupak za kontrolu zdravlja vimena, a služi za otkrivanje poremećaja sekrecije i pri­krivenih (supkliničkih) mastitisa, pomoću specijalnog reagensa koji sadrži aktivnu komponentu iz skupine alkilarilsulfata za otkrivanje povećanog broja stanič­nih elemenata u mlijeku. Reagensu su dodani konzervans i indikatorska boja (bromkresolpurpur), kao kontrastno sre­dstvo i indikator aktualnog pH-mlijeka.

Miješanjem s približno istom ko­ličinom mlijeka u roku 1 – 2 minute, prema intenzitetu reakcije, može se otkriti sadrži li mlijeko povećan broj somatskih stanica, što upućuje na upalu vimena.

  • zahvaljujući indikatorskoj boji, is­tovremeno otkriva možebitne promje­ne pH-vrijednosti mlijeka, što u razdo­blju aktivne laktacije također upućuje na upalne promjene u vimenu
  • pravodobnim otkrivanjem mogu se spriječiti teška upalna stanja, koja znatno smanjuju proizvodnju i pove­ćavaju troškove liječenja
  • za testiranje jednog uzorka po­trebna je mala količina (2 – 3 ml) reagensa, pa su troškovi testiranja mini­malni (cijena testiranja svake mliječne žlijezde manja od 1 kn)
  • reagens je potpuno neškodljiv za ljude i životinje
  • postupak testiranja jednostavan je i kratak, tako da ga mogu obavljati i uzgajivači prije mužnje u redovitim vremenskim razmacima, a procjenji­vanje rezultata uz pomoć postojećih uputa stječe se vrlo brzo.

U mješavini mastitis-reagensa i mlijeka dolazi do povećanja površin­ske napetosti koja uzrokuje pucanje opne leukocita i njegove jezgre, te iz­laska dezoksiribonukleinske kiseline Ona se polimerizira i tako nastaje gel želatinozna masa nalik bjelanjku jajeta. Količina stvorenoga gela u smjesi mlijeka i reagensa ovisi o broju somatskih stanica (ponajprije leukocita) u mlijeku. Dakle, mastitis-reagens svo­jim fizikalno-kemijskim svojstvom, uz prisutnost leukocita u mlijeku, uvjetuje vidljivu reakciju za otkrivanje indikato­ra upale, odnosno poremećaja sekrecije mlijeka u vimenu.

Pritom treba ka­zati da se njime ne otkrivaju uzroci po­remećaja sekrecije, odnosno upale, primjerice, radi li se o iritaciji ili infekciji vimena zbog nepravilne mužnje, već samo povećan broj leukocita. Kako je to rutinski postupak, najviše ga kori­stimo u terenskim uvjetima, jer se po­moću mastitis-testa s velikom sigur­nošću može provjeriti u kakvom su zdravstvenom stanju pojedine četvrti vimena svake krave u uzgoju.

Testiranje skupnog mlijeka

Mastitis-test se može koristiti i za testiranje skupnog mlijeka iz cijelog vimena, a možebitno i skupnog mlije­ka više životinja. Testiranje skupnog mlijeka iz cijelog vimena prikladno je za brzu kontrolu zdravstvenog stanja vimena pojedinih životinja u većem stadu i pri nabavci životinja. Negativan rezultat testa, međutim, nije dokaz da ni jedna životinja iz kontrolirane skupi­ne ne daje mlijeko s povećanim bro­jem somatskih stanica, jer jedna ili vi­še njih mogu davati mlijeko s povećanim brojem somatskih stanica, ali u skupnom uzorku ne utječe značajno na cjelokupni rezultat.

Međutim, ako je skupno mlijeko od više životinja mastitis-testom pokazalo pozitivnu reak­ciju, tada je sigurno da neke životinje iz tog stada daju mlijeko znatno pove­ćanog broja somatskih stanica.

Testiranje skupnog mlijeka od više životinja može se koristiti za brzu pro­vjeru mlijeka pri preuzimanju u otkup­nim stanicama, pri čemu educirani sa­kupljač može učinkovito provjeriti sa­drži li skupno mlijeko nekog proizvo­đača somatske stanice u dokazivoj količini. Ako je kontrola mastitis-testom pokazala sumnjivu ili slabo pozi­tivnu reakciju, sabirač mlijeka može upozoriti proizvođača da jedna ili više njegovih životinja u laktaciji daju mlije­ko s znatno većim brojem somatskih stanica.

Za brzo provjeravanje skupnog mlijeka u otkupnim stanicama služi tzv. monotestator, odnosno plastična šalica s dužom drškom kojom se uzi­ma i testira uzorak mlijeka. Isti mono­testator može poslužiti proizvođačima za brzo provjeravanje uzoraka skup­nog mlijeka u vlastitu kućanstvu.

Za izradu mastitis-testa potreban je mastitis-reagens, a kod pojedina­čne kontrole životinja i specijalna pla­stična posuda (testator), podijeljena u četiri plitice za uzimanje mlijeka iz svake četvrti vimena. Dijelovi plitice označeni su rimskim brojevima od I do IV što znači da je svaka plitica predviđena za pojedinu četvrt vimena. Kad se mlijeko iz svake četvrti vimena izmuze u odgovarajuću pliticu, nagi­bom cijele posude s pliticama u goto­vo okomit položaj odlije se višak mlije­ka, kako bi se količina mlijeka u svim pliticama izjednačila na približno 2 ml. U svaku pliticu se zatim doda 2 ml mastitis-reagensa, laganim se kruž­nim pokretanjima cijele posude s pliti­cama izazove reakcija u mješavini mli­jeka i reagensa. Reakcije odgovaraju navedenim približnim brojevima leukocita, kao i pH-vrijednosti pretraživa­nog uzorka mlijeka.

Prosudba zdravlja vimena s obzirom na izgled mješavine mlijeka i mastitis-reagensa

Vanjski oblikReakcijaPribližan broj leukocita u 1ml mlijekaOcjena
Nakon 1 – 2 minute miješanja smjesa ostaje jednolična ili s tankim jasno vidljivim nitimanegativna (-)od 0 do 300.000zdravo vime
Tijekom jedne minute miješanja stvori se mnoštvo krpičastih tvorevina a mješavina ostaje i dalje tekućaslabo pozitivna (+)od 300.000 do 500.000prikrivena upala
Nakon nekoliko sekundi miješanja nastaje zgrušavanje poput bjelanjka koje se pokretanjem plitice trga na rubovimapozitivna (++)od 500.000 do 2,000.000prikrivena upala
Mješavina se naglo zgusne i izgleda poput želatine te daljim pokretima plitice ne nestajejako pozitivna (+ ++)više od 2.000.000klinički vidljiva upala

Mlijeko zdravog vimena u svim četvrtima, u laktaciji ili suhostaju treba biti ujednačena izgleda i boje. Prepo­ručljivo je stoga usporedno pretražiti mlijeko iz svake četvrti vimena, jer se na taj način mogu otkriti razlike u izgle­du i boji mješavine mlijeka i mastitis-reagensa. Navedene razlike, bez ob­zira na jačinu reakcije, upozoravaju na to da je lučenje mlijeka u pojedinim četvrtima vimena poremećeno.

Nakon pretrage mlijeka pojedine životinje, mješavina mlijeka i reagensa izlije se u posebnu posudu i cijela po­suda s pliticama ispere u čistoj vodi. Tako je posuda pripremljena za pretra­gu iduće životinje. Treba napomenuti da mlijeko mliječnih krava pri kraju ste-onosti može pokazati reakciju s mas titis-reagensom. Zato mastitis – test ni­je uputno rabiti u početnoj fazi zasušivanja, u tijeku zasušenja i do 14 dana poslije teljenja, budući da mlijeko mli­ječnih grla tada prirodno sadrži pove­ćan broj leukocita. No, ako se pokus za otkrivanje mastitisa ipak obavlja u to vrijeme, rezultat pokusa prosuđuje se na temelju razlike u jačini reakcije između pojedinih četvrti vimena iste mliječne krave.

Prosudba zdravlja vimena s obzirom na boju odnosno pH-vrijednost mješavi­ne mlijeka i mastitis – reagensa

Boja mješavinepH-vrijednostOcjena
Pepeljastosiva6,4-6,8normalna sekrecija mlijeka
Izrazito modra7,0 i višeporemećena sekrecija mlijeka (siguran znak smanjenja laktacije; završetak laktacije)
Prljavožućkasta do žuta (rijetka pojava)6,2 i nižeNazočnost bakterija mliječnokiselog vrenja u pojedinoj četvrti vimena

Ako je mastitis-testom utvrđena pozitivna reakcija, odnosno povećan broj leukocita u mlijeku, proizvođač treba pozvati veterinara, koji će uzeti uzorke mlijeka za mikrobiolo­šku pretragu radi otkrivanja mikroor­ganizama koji su uzrokovali upalu vi­mena i na taj način provela ciljana te­rapija.

Određeni broj krava dulje može pokazivati pozitivnu reakciju na masti-tis-test, a da se naknadnom mikrobio­loškom pretragom ne nađu mikroor­ganizmi u mlijeku. U takvim slučajevi­ma, veći broj krava u jednoj staji upu­ćuje na grješke u mužnji.

 Pregled mlijeka na crnoj podlozi

Izmuzivanje mlijeka u testator

Reakcija mješavine mlijeka i reagensa

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakObavijest – tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Sljedeći članakSiva guska – rodonačelnica domaćih pasmina gusaka
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.