Klobuk je u mladosti konveksan i ulegnut, poslije ljevkast, u starosti dosta raširen, rub klobuka sve do starosti dosta je podvinut, najprije jako, poslije nešto slabije, nepravilno je valovit. Boja klobuka može biti žućkasta, žutocrvena ili crvena. Klobuk naraste 3 – 13 cm širine, dosta je tanak, sjajne površine, kod jedne vrste uleknjače s klobukom crvene boje, on je hrapaviji i valovitiji. Listići su u mladosti bjelkasti, poslije poprimaju sve više smeđecrvenkastu boju. Listići su dosta gusti, uski te se dugo spuštaju niz stručak za koji su čvrsto vezani, dosta se lagano odvajaju od klobuka. Stručak je u mladosti pun, poslije šupalj, dosta vlaknast i cilindričan. Naraste 3 – 8 cm visok.

Pri čupanju gljive iz zemlje uvijek sa sobom nosi proraslu podlogu na kojoj je vidljiv micelij. Stručak je pri dnu nešto deblji, bijele je boje do bijelocrvenkaste i bijelopahuljast. Meso je bijelo ili crvenkasto, dosta tvrdo, bez izražena mirisa, slatkasta je okusa i malo žilavo. Raste tijekom jeseni i zime u predivnim velikim krugovima, po listopadnim šumama, a najviše je nalazimo u bagremovim šumama, također raste i u crnogoričnim šumama. Uleknjača je JESTIVA gljiva dobre kakvoće, a možemo je pripremiti na razne načine: juha, paprikaš, pirjana, pržena, na umak a odlična je i ukiseljena.


Uleknjače sa carskim mesom


Potrebno: 50 dag carskog mesa (svinjskih rebara), 50 dag uleknjača, 2 glavice luka, 2 dl jogurta, 3 dl mesne juhe, masnoća, crvena paprika u prahu, peršinov list, sol i brašno


Postupak: Carsko meso malo posoliti i uvaljati u brašno, pržiti na vreloj masnoći da lijepo porumeni s obiju strana, zatim ga izvaditi iz masnoće i ostaviti u poklopljenoj posudi. U vreloj masnoći koja je ostala nakon prženja pržiti sjeckani luk da blago porumeni, dodati crvenu papriku, zatim prokuhane uleknjače (prokuhane u slanoj vodi 10 minuta), dodati narezano carsko meso debljine prsta te mesnu juhu ili vruću vodu, poklopiti da lagano kuha oko 30 minuta. Na kraju dodati jogurt i usitnjeni peršinov list te dotjerati okus.

Prethodni članakŠiri se apopleksija vinove loze
Sljedeći članakSuzbijanje biljnih bolesti potkraj zime i početkom proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.