Hrvatska je među vodećim zemljama EU po rasprostranjenosti zaštićenih prirodnih područja pod nazivom NATURA 2000. S gotovo 37 % kopnenog područja Hrvatska ima dvostruko veće površine od  prosjeka Europske Unije koji iznosi oko 18%. Iako mnogi poljoprivrednici strepe od budućih ograničenja koja će biti propisana u planovima upravljanja, ova područja predstavljaju izvanredan mehanizam za dobivanje poticaja iz više različitih EU fondova.

Osnova za dobivanje EU poljoprivrednih poticaja je izrada planova upravljanja. S njima Hrvatska kasni više od tri godine. Trenutno u tijeku je dovršetak izrade ovih planova u svih 20 županija i Gradu Zagrebu. Postupak provode Županijske uprave za zaštitu prirode. Na radionice, koje su u tijeku, pozvani su svi poljoprivrednici koji posjeduju proizvodne površine unutar NATURA 2000.

Radionica o NATURA 2000 području u Čaglinu

Dovršetak izrade Planova upravljanja zaštićenim područjima očekuje se ove godine. Međutim, iznenađuje da strateški plan ZPP za razdoblje 2023. do 2027. niti jednom riječju nije spomenuo mogućnost isplate poticaja poljoprivrednicima na tim područjima. Kako se radi oko 2 milijuna hektara ruralnih krajeva s pretežito pašnjačkim površinama, nije potrebno previše zaključiti koliko bi uvrštenje ove mjere pridonijelo poljoprivrednicima. Ponajprije u Lici i Gorskom kotaru.

U razdoblju 2014.-2020. EU legislativa je odobravala do 500 eura/ha za dobrovoljni ulazak. Odnosno nakon 5 godina po 200 eura/ha korisne poljoprivredne ili površine pod šumama. U postojećem programu Ruralnog razvoja RH, na cijelom području NATURA 2000 provodile su se samo mjere 10.1.4. i 10.1.5. tj. zaštita kosca i zaštita leptira. I to s minornim iznosom povučenih sredstava.

Hrvatska nije programirala mjeru M 12 namijenjenu NATURA 2000 područjima zbog izostanka obveznih programa upravljanja. Međutim, u EU se ta mjera nalazi u 57 programa odnosno, u 18 država Europe. Najveći udio u planiranim troškovima za NATURA 2000 područja imale su Belgijska Valonija i Bugarska. One su imale planiranih gotovo 140 milijuna eura za mjeru M 12.

Kako sve preporuke Europske komisije upućuju da se plaćanja za ekološku proizvodnju moraju nalaziti u eko-shemi tj. u prvom stupu i biti uvjet za NATURA 2000 plaćanja koja bi se ostvarivala u drugom dobrovoljnom stupu, jednostavno je zaključiti kako je ovo dobitna kombinacija za Hrvatsku u ostvarenju zadanih ciljeva EU programa „Od polja do stola“ i ogromna mogućnost za iskorištenje nikada veće EU omotnice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje