U “Narodnim novinama” broj 54/12 od 14. svibnja 2012. objavljen je Pravilnik o provedbi mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja I dostizanja standarda zajednice” unutar IPARD programa. Navedeni Pravilnik predstavlja pokušaj Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske da omogući hrvatskim poljoprivrednicima korištenje sredstava iz IPARD fondova, i to tako da u sklopu jednog akta obuhvati sve kriterije koji moraju biti zadovoljeni kako bi se ostvarilo pravo na novčana sredstva namijenjena za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju.

Navedeni pravilnik vrlo je obiman, a osim samog teksta Pravilnika sadrži i veći broj dodataka (Prilozi I-XVIII) i njima pripadajućih obrazaca koji se koriste u postupku ostvarivanja prava na sredstva iz IPARD fondova. Pravilnik je stupio na snagu danom objave, odnosno primjenjuje se od 14. svibnja 2012. godine, a stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (»Narodne novine« broj 10/11, 116/11).

Postupak usklađenja

Napominjemo da je odredbama članka 55. stavka 2. propisana obaveza korisnicima kojima su odobrena sredstva iz IPARD programa sukladno starim Pravilnikom da provedu postupak usklađenja sukladno ovom Pravilniku. člankom 2. propisano je da je Upravna direkcija IPARD programa za Republiku Hrvatsku Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje Ministarstva poljoprivrede, a operativnu provedbu IPARD programa u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju IPARD Agencije, obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 

Skrećemo pozornost na odredbu članka 5. kojom je propisano da podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD programa u Mjeri 101 mogu biti poljoprivredna gospodarstva u skladu s člankom 3. Zakona o poljoprivredi (“Narodne novine” broj 149/09), upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Drugim riječima, samo poljoprivredna gospodarstva koja su u sustavu PDV-a mogu se natjecati za sredstva iz IPARD programa za mjeru 101. 

Pravilnik detaljno razrađuje specifične kriterije povezane za proizvodnju prema sektorima za koja se odobrava korištenje sredstava. Napominjemo da je potrebno obavezno proučiti i pojedine priloge Pravilnika, radi stjecanja potpune slike o svim uvjetima koji se moraju ispuniti radi stjecanja prava na korištenje novčanih sredstava iz IPARD fonda.

Financiranje projekata

Financiranje pojedinih projekata propisano je odredbama članka 21., i to tako da se Sredstva potpore za Mjeru 101 osiguravaju iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje sa 75% udjela, a Republika Hrvatska sa 25% udjela. Iznos sredstava utvrđuje se posebnim financijskim sporazumom između Republike Hrvatske i Europske unije. Stavkom 2. istog članka propisan je minimalni iznos po jednoj prijavi, korisnik može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 13.500 EUR (100.000 kn), a stavkom 3. maksimalni iznos koji korisnik u okviru vremenskog razdoblja trajanja IPARD-a i u okviru Mjere 101, može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 900.000 EUR (6,570.000 kn). Napominjemo da od odredbi sadržanih u stavku 3. postoje i iznimke, koje se odnose na investicije u sektoru jaja, u kojem korisnik može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 2,0 milijuna EUR (14,600.000 kn), ukoliko se oni odnose isključivo na primjenu Direktive o dobrobiti kokoši nesilica (99/74/EC) – rekonstrukcija i/ili oprema za pogone (kavezi) ili primjenu Nitratne direktive (91/676/EC) – izgradnja i/ili rekonstrukcija skladišnih kapaciteta za gnojivo i/ili oprema za rukovanje i primjenu gnojiva i Direktive o dobrobiti kokoši nesilica (99/74/EC) – rekonstrukcija i/ili oprema za pogone (kavezi) u okviru istoga projekta. članak 22 definira prihvatljive izdatke s obzirom na namjenu i porijeklo, a članak 23. definira neprihvatljive, odnosno izdatke koji se neće financirati iz IPARD programa za mjeru 101, dok članak 24 podrobno propisuje obvezu raspisivanja javnog natječaja za dodjelu sredstava koji je stavljen u nadležnost Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Odluku o prihvaćanju, odnosno odbijanju prijava donosi Agencija za plačanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Odluka može biti odluka o dodjeli sredstava ili odluka o odbijanju prijave sukladno uvjetima propisanim istim člankom, u roku od 98 dana od završetka natječaja, a dostavlja se podnositeljima putem pošte (preporučena pošiljka s povratnicom).

Nakon pozitivne odluke slijedi postupak zaključenja ugovora, koji je detaljno propisan odredbama članaka 29. do 34. Napominjemo da je Pravilnik propisao posebnim odredbama i raskid ugovora i obavezni povrat sredstava (članak 41.-49.). Odredbom članka 50. Pravilnika propisano je da u slučaju nastupanja događaja koji je utvrđen kao iznimna prirodna katastrofa koja je pogodila područje na kojem se nalazi ulaganje koje je predmet IPARD Ugovora, Agencija za plaćanja može odobriti financiranje predujmom koji ne smije prelaziti 20% od ukupnog troška ulaganja koje je odobrila Agencija za plaćanja. U ovom slučaju, odredba kojom se ograničavaju izjave o izdacima na događaje koji nisu nastali ranije od datuma sklapanja ugovora, može se zamijeniti granicom najranije nakon nastajanja iznimne prirodne katastrofe. Ponovno skrećemo pozornost na činjenicu da je odredbe sadržane u Pravilniku potrebno sagledavati zajednički s prilozima radi stjecanja potpune slike svih uvjeta koji moraju biti ispunjeni kako bi bilo moguće uspješno konkurirati na natječaju za dodjelu sredstava koji raspisuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Najveća prednost ovog Pravilnika je detaljno normiranje svih pitanja, koje na minimum svodi mogućnosti pogrešnog tumačenja odnosno zloporaba pojedinih odredbi.

Prethodni članakMaslinarstvo na prirodan način
Sljedeći članakPizzete od patlidžana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.