Novi Pravilnik o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća te sektor banana objavljen je u Narodnim novinama 156/2025, te je stupio na snagu 1. siječnja 2026. godine, osim nekoliko članaka koji će stupiti na snagu tek 1. srpnja 2026., odnosno nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi jer su s njime povezani.
Novim Pravilnikom propisuju se detaljne odredbe o tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća te sektor banana, odredbe o sadržaju, obliku i načinu vođenja baze podataka o trgovcima koji posluju u navedenim sektorima. Također se propisuju odredbe vezane uz obvezu poštivanja tržišnih standarda za trgovce u svim fazama rukovanja proizvodima (od pripreme i pakiranja, otpreme, transporta/prijevoza, veleprodaje i maloprodaje, prije uvoza i izvoza) te odredbe vezane uz provedbu kontrole usklađenosti tržišnih standarda, koje provodi Državni inspektorat, kao temelj za usklađivanje proizvoda iz ovih sektora s potrebnim zahtjevima kvalitete i označavanja prilikom stavljanja na tržište u svrhu prodaje i konzumacije potrošača. Pravilnikom se detaljnije propisuju i odredbe vezane uz postojeću elektroničku bazu podataka o trgovcima (Upisnik trgovaca) koji trguju proizvodima iz sektora voća i povrća, određenim prerađevinama od voća i povrća te bananama.
Napokon obaveza označavanja zemlje podrijetla
Ovim Pravilnikom prvi se put u zakonodavni okvir Republike Hrvatske uvode određene odredbe vezane uz označavanje proizvoda u rasutom stanju u prodaji na malo.
Voće i povrće te određeni prerađeni proizvodi od voća i konzumni krumpir koji se u nepretpakiranom obliku, odnosno rasutom stanju izlažu na prodaju krajnjem potrošaču u fazi prodaje na malo, moraju biti označeni na način da je podatak o zemlji podrijetla čitljiv i neposredno uočljiv, da se nalazi u glavnome vidnom polju ambalaže/police u/na koju je proizvod smješten, na ambalaži ili u neposrednoj blizini proizvoda te da ne dovodi potrošača u zabludu.
Podatak o zemlji podrijetla odnosi se na puni ili općenito upotrebljavani naziv zemlje podrijetla, a veličina slova u nazivu zemlje podrijetla mora biti najmanje jednaka veličini brojeva i drugih znakova kojima se iskazuje i opisuje cijena proizvoda koji se izlaže i nudi na prodaju. Boja slova kojom je napisan naziv zemlje podrijetla mora biti ista kao i boja brojeva i drugih znakova kojima se iskazuje i opisuje cijena proizvoda koji se izlaže i nudi na prodaju.
Iznimke, izuzeća i odstupanja od obveze poštivanja tržišnih standarda
Neke sljedeće poljoprivrednicima značajnije odredbe Pravilnika koje će stupiti na snagu 1. srpnja 2026. odnose se na iznimke, izuzeća i odstupanja od obveze poštivanja tržišnih standarda:
- odredba članka 6. stavka 2., kojom se poljoprivrednicima omogućuje odstupanje od poštivanja tržišnih standarda za proizvode iz sektora voća i povrća koje prodaju unutar svojega proizvodnog područja na lokalnoj tržnici na malo, na mjestu koje je rezervirano samo za poljoprivrednike i izravnom dostavom, što će doprinijeti većoj zastupljenosti lokalnih poljoprivrednika na lokalnom tržištu, dodatno se potiče konzumacija lokalno proizvedene hrane te se jačaju kratki lanci opskrbe
- odredba članka 6. stavka 8. točke c), kojom se poljoprivrednicima omogućuje primjena izuzeća i odstupanja od primjene tržišnih standarda za svježe voće i povrće u slučaju više sile i pretrpljenih šteta uslijed ozbiljnih prirodnih katastrofa, čime se poljoprivrednicima omogućuje da na tržište stave dio proizvoda koji uslijed pretrpljenih šteta od prirodnih nepogoda odstupaju od (nisu u skladu s) tržišnih standarda i time ostvare prihod, čime se doprinosi održivosti njihova poslovanja i omogućuje im se još jedan alat u kriznim razdobljima.
Donošenjem navedenog akta stvara se pravna osnova za usklađivanje tržišnih standarda s pravnom stečevinom i pozitivnom praksom EU i za njihovu primjenu u pravnom okviru Republike Hrvatske. Očekuje se da ovaj akt doprinese kvaliteti proizvoda iz sektora voća i povrća, određenih prerađenih proizvoda od voća i povrća te sektora banana, koji se stavljaju na tržište radi konzumacije u svim fazama manipulacije tim proizvodima (od pripreme do izlaganja na prodaju) te da primjena ovog akta potakne veću zastupljenost i prepoznatljivost poljoprivrednika na lokalnom tržištu, konzumaciju lokalno proizvedene hrane te jačanje kratkih lanaca opskrbe potrošača hranom.
Tržišni standardi
Tržišni standardi su skup pravila koja se primjenjuju na proizvode u svim fazama stavljanja na tržište (uključujući uvoz i izvoz) proizvoda iz sektora voća i povrća i nekim fazama stavljanja na tržište proizvoda iz sektora banana (zelene banane), a mogu obuhvaćati sljedeće:
– zahtjeve kvalitete proizvoda (minimalne zahtjeve i zahtjeve zrelosti),
– klasiranje proizvoda,
– veličinu proizvoda,
– težinu proizvoda,
– ambalažu,
– prezentiranje (ujednačenost i pakiranje) proizvoda,
– označavanje proizvoda,
– prijevoz i skladištenje,
– stavljanje na tržište.
Navedeni tržišni standardi obuhvaćaju:
– opći tržišni standard
– posebne tržišne standarde
– označavanje zemlje podrijetla za određene prerađene proizvode od voća i povrća te zrele banane.
Posebni tržišni standardi primjenjuju se na: jabuke, agrume, kivi, zelenu salatu, kovrčavu i širokolisnu endiviju, breskve i nektarine, kruške, jagode, slatke paprike, stolno grožđe, rajčice, zelene banane.
Navedeni proizvodi moraju biti usklađeno s odgovarajućim tržišnim standardom:
(a) nakon pripreme i pakiranja proizvoda radi stavljanja na tržište
(b) u fazi otpreme proizvoda u rasutom stanju ili pakiranih proizvoda s mjesta skladištenja proizvoda ili mjesta pakiranja proizvoda prema krajnjem odredištu gdje se proizvod izlaže ili nudi na prodaju (prijevoz)
(c) u fazi maloprodaje
(d) u fazi veleprodaje (uključujući usklađenost prije uvoza i izvoza).
Iznimno, vlastiti proizvodi koje poljoprivrednik prodaje izravno potrošačima unutar proizvodnog područja, ne moraju udovoljavati zahtjevima tržišnih standarda, ako ih poljoprivrednik prodaje:
– na lokalnoj tržnici na malo, na mjestu koje je rezervirano samo za poljoprivrednike,
– izravnom dostavom.
Mjesta rezervirana samo za poljoprivrednike određuje jedinica lokalne ili regionalne samouprave ili tvrtka koja upravlja ili je vlasnik tržnice na malo.
Prodaja unutar proizvodnog područja znači prodaju vlastitih od strane poljoprivrednika upisanog u Upisnik poljoprivrednika koji je te proizvode proizveo i čiji se dio ili ukupne proizvodne površine na kojima se ti proizvodi proizvode nalaze unutar tog proizvodnog područja. Ako poljoprivrednik prodaje vlastite proizvode izvan proizvodnog područja na kojemu se nalazi dio ili ukupna proizvodna površina na kojima se ti proizvodi proizvode tada ti proizvodi moraju biti usklađeni sa svim zahtjevima standarda.
Tržišni standardi proizvoda koji se uvoze iz trećih zemalja
Proizvodi koji se uvoze iz trećih zemalja na područje Europske unije moraju biti usklađeni s tržišnim standardima iz ovoga Pravilnika.
Ako Europska komisija odobri kontrole usklađenosti s tržišnim standardima koje provodi treća zemlja prije uvoza u Europsku uniju, smatra se da uvezeni proizvodi imaju jednakovrijednu razinu usklađenosti s tržišnim standardima.
Obveznici upisa u Upisnik trgovaca
U Upisnik trgovaca upisuje se pravna i fizička osoba s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske, koja stavlja na tržište proizvode a i/ili obavlja djelatnost trgovine istim proizvodima u skladu s člankom 3. Zakona o trgovini i koja je:
– registrirana u odgovarajućem registru za obavljanje djelatnosti koja obuhvaća trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo proizvodima
ili/i
– poljoprivrednik, upisan u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Pravna i fizička osoba koja nema poslovni nastan na području Republike Hrvatske, ali na njemu povremeno ili privremeno obavlja poslovne aktivnosti stavljanja na tržište proizvoda i registrirana je u jednoj od ugovornica Europskog gospodarskog, upisuje se u Upisnik trgovaca.
Izuzeća od upisa u Upisnik trgovaca
Iznimno od navedenog, u Upisnik trgovaca ne mora biti upisan:
– poljoprivrednik svoje proizvode prodaje izravno potrošačima za osobnu upotrebu isključivo i samo na svojem gospodarstvu
– pravna i fizička osoba čija je djelatnost ograničena samo na prijevoz proizvoda
– pravna i fizička osoba koja stavlja na tržište jestive klice i/ili njima trguju
– poljoprivrednik čiji su proizvodi isključivo namijenjeni za industrijsku preradu ili prehranu životinja ili za neprehrambenu upotrebu.
Radi osiguranja usklađenosti proizvoda nadležni inspektori provode kontrole usklađenosti.
Pozivamo potrošače da pri kupnji biraju domaće
Hrvatska poljoprivredna komora pozdravlja primjenu novog Pravilnika i smatra da je posebno pohvalno što se na policama trgovačkih lanaca već sada jasno i vidljivo označava voće i povrće, iz kojih je država, što će omogućiti potrošačima da biraju domaće proizvode i tako potaknu domaću proizvodnju, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Raduje nas što su stručne službe Ministarstva poljoprivrede, zajedno s nama iz HPK, radile na ovom Pravilniku i uvažile većinu naših zahtjeva, koji su došli sa terena – od samih proizvođača. Zajednički rad na ovom Pravilniku sa stručnjacima Ministarstva pokazuje kako se, uz prihvaćanje argumenata i prijedloga proizvođača, može napraviti pomak na tržištu i osigurati bolja prisutnost domaćeg voća, povrća i krumpira na policama trgovina, izjavio je predsjednik Odbora za povrće i krumpir HPK, Toni Grossi.
Grossi ističe kako je ovaj Pravilnik usklađen i napravljen nakon niza sastanaka, a uvjeren je kako je ovo prilika da sada i potrošači, zbog boljeg i vidljivijeg označavanja i deklariranja, pri odluci o kupnji više biraju domaće poljoprivredne proizvode.
Iz HPK ističu kako se ove promjene na tržištu već vide, jer većina trgovaca poštuje odredbe Pravilnika, od početka godine. Očekuju da će inspekcije na terenu to pozorno pratiti i kažnjavati one koji se ne pridržavaju Pravilnika.
Naglašavamo kako posebno pozdravljamo odredbe, koje bi trebale na snagu stupiti od 1. srpnja, a kojima se poljoprivrednicima omogućuje odstupanje od poštivanja tržišnih standarda za proizvode iz sektora voća i povrća. Poljoprivrednici će ih moći prodavati unutar svojega proizvodnog područja na lokalnoj tržnici na malo, na mjestu koje je rezervirano samo za poljoprivrednike i izravnu dostavu. To će doprinijeti većoj zastupljenosti lokalnih poljoprivrednika na lokalnom tržištu i dodatno potaknuti konzumaciju lokalno proizvedene hrane, čime se jačaju kratki lanci opskrbe, kažu u HPK.
Predsjednik Odbora za povrće i krumpir Toni Grossi ističe kako je još puno posla da se tržište voća i povrća i krumpira još bolje uredi te da se pomogne ovoj proizvodnji, koja je godinama na ogromnom udaru uvozne robe zbog čega većina proizvodnji pada i stagnira.
Smatramo kako i dalje moramo sa stručnjacima resornog ministarstva raditi na poboljšanju teških uvjeta proizvodnje uzrokovanih sušom i prirodnim nepogodama, donošenju Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u zatvorenom prostoru i zapošljavanju radnika u poljoprivredi, zbog izuzetno kratkog sezonskog rada, ističe Grossi.
Odbor za povrće i krumpir smatra apsurdnim da je gradnja plastenika i staklenika i dalje administrativno ograničena. Poručuju da bi se takvi poljoprivredni objekti trebali graditi bez ishođenja građevinske dozvole, uz jednostavnije i brže procedure kako bi se potaknula ulaganja, povećala proizvodnja, produljila sezona i ojačala domaća samodostatnost.
HPK poziva na međuresornu suradnju i traži da Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede, donese odgovarajući pravilnik koji treba jasno definirati minimalne tehničke uvjete i uvesti pojednostavljeni režim gradnje plastenika i staklenika u poljoprivredi, ističu iz Odbora. Kad je riječ o radnoj snazi i zapošljavanju, na žalost, sad je onemogućeno dobivanje naknade sa burze izvan proizvodne sezone, za sezonske radnike, što otežava osiguranje ionako nedostatne radne snage u poljoprivredi. Među stvarima na kojima će Odbor za povrće i krumpir snažnije raditi je i pitanje legalizacije vodopravnih dozvola u smislu nužnog navodnjavanja proizvodnih površina te razmatranja potrebe izmjena i dopuna Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta radi upisa u ARKOD manjih parcela, kažu u HPK.
