U organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), suorganizaciji Ministarstva poljoprivrede i pod pokroviteljstvom Odbora za poljoprivredu Hrvatstskog sabora, u Splitu je 2. srpnja održan 1. Mediteranski poljoprivredni forum – AGROMED. Forum je bio međunarodnog karaktera sa sudionicima iz šest mediteranskih zemalja i predstavnicom UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO.
Forum je otvorio dr. sc. Anđelko Milardović iz IEGS-a kao organizator, slikovito prikazavši globalizacijska kretanja u jednoj vrećići s kupljenim povrćem na splitskoj tržnici. Istaknuo je da ako sami, s obzirom na potencijal koji posjedujemo, ne možemo proizvesti mrkvu, rajčicu, krastavac, luk i slične poljoprivredne proizvode, već ovisimo u uvozu istih, ugrožavamo vlastitu ekonomiju i sigurnost u današnjem globalnom društvu rizika.
Na otvaranju skupa u uvodnim predavanjima zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak govorila je o obilježju europske mediteranske poljoprivredne politike. Govorila je i o novim ambicioznim ciljevima koje je EU postavila za naredno razdoblje. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir prezentirala je Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a.
Zajednički prostor življenja
Prvi panel ‘Mediteran – zajednički prostor življenja’ , okupio je samo vanjske stručnjake. Tako je sudjelovala Bianca Laskovics iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Ona je naglasila presudnu ulogu OPG-ova u mediteranskoj poljoprivredi.
Saad Belghazi iz Maroka, Berin Ertürk iz Turske i Fadi Adleh iz Sirije u svojim su prezentacijama govorili o obilježjima i izazovima poljoprivrede u svojim zemljama. Također, govorili su i o izloženosti tih zemalja globalnim kretanjima i krizama. Bilo je riječi o institucionalnom pristupu kroz politike Europske unije, UN-a i drugih međunarodnih organizacija prema Mediteranu kao sjecištu i eko-regiji koja pripada zajedničkoj budućnosti tri kontinenta.
Brendiranje hrvatskog Mediterana
U trećem panelu ‘Brendiranje hrvatskog Mediterana kroz gastronomiju i poljoprivredne proizvode’ čuli smo razmišljanja prof. dr. sc. Bože Skoke s Fakulteta političkih znanost iz Zagreba, prof. dr. sc. Krunoslava Zmaića s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka , dr. sc. Vedrana Poljaka sa Sveučilišta u Splitu i dr.sc. Zdravka Baraća iz Ministarstva poljoprivrede.
Objašnjavala se uloga hrvatskog Mediterana u sveopćoj mediteranskoj budućnosti po pitanju poljoprivredne proizvodnje, povezanosti s gastronomijom i turističkom ponudom i stanje poljoprivrednih brendova. Razvila se i vrlo dinamična i zanimljiva rasprava o mogućim modelima brendiranja. Odnosilo se na ne samo proizvode s hrvatskog dijela Mediterana, nego i kako brendirati ostale naše prehrambene proizvode.
Naročito se propitivalo kako brendirati hrvatska vina, a diskutiralo se i o krovnom brendu za hrvatske prehrambene proizvode. Jedan od sudionika je istaknuo kako Nijemci odlaze u Italiju da bi dobro jeli, a Talijani u Hrvatsku. Tu činjenicu bi svakako trebali i marketinški iskoristiti.
Zadnji panel pod imenom ‘Izazovi hrvatskog mediteranskog agrara’ bio je orijentiran na probleme koji se javljaju kod poljoprivredne proizvodnje na hrvatskom području Mediterana. Sudionici panela su bili dr.sc. Branimir Urlić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr.sc. Leo Gracin sa Sveučilišta u Splitu, vinar Vlado Perišin i konzultant i poljoprivrednik Robert Hadžić. Svi sudionici su se složili da je jedan od najvećih problema i ograničavajući faktor za jači iskorak u poljoprivredi pitanje poljoprivrednog zemljišta i njegova usitnjenost i nedovoljno razvijeno zadrugarstvo, odnosno udruživanje poljoprivrednika.