Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 28. veljače 2025. održan je stručni skup pod nazivom „Dan doktorata“, na kojem je uvodni govor održala predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva Tihana Sudarić. Nakon toga je predavanje održao Darko Lugonja, iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Darija Borović, sa Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

Digitalna transformacija u poljoprivredi (DTA) jedna je od prekretnica u poljoprivredi – od planiranja proizvodnje, analize, razvoja, istraživanja i inovacija do primjene najnovijih i inovativnih tehnologija (pametna poljoprivreda, precizna poljoprivreda i srodna područja).

Mjerenje zrelost digitalne transformacije

Darko Lugonja u predavanju pod nazivom „Evaluacija digitalne zrelosti i planiranje digitalne transformacije poljoprivrednih gospodarstva u Republici Hrvatskoj“ govorio je o utjecaju digitalne transformacije na poljoprivredu, o najnovijim trendovima u DTA te o metodologiji kojom se ocjenjuje stanje digitalizacije.

Mjerenje zrelosti digitalne transformacije u bilo kojoj industriji (bilo u poljoprivredi ili drugim sektorima) može dati sliku opće transformacije i potencijalne smjernice za daljnje aktivnosti. Njegov rad za cilj ima dati pregled digitalne transformacije u poljoprivrednim postignućima, provedbi i mjerenju.

Nedavne prakse, trendovi i tehnologije, od GNSS-a, bespilotnih letjelica (UAV), interneta stvari (IoT), umjetne inteligencije (AI), do inovativnih proizvodnih linija, vode nas do niza prednosti i izazova.

Mjerenje digitalne zrelosti

Težište rada je na pregledu stanja u radu i istraživanju DTA uz mjerenje njegove zrelosti i razmatranje suvremenih trendova u poljoprivredi i ICT u poljoprivredi. Ključna točka tih konstrukata i odnosa su njihove mjerljive veze i učinci. Uz navedene ciljeve, planira se dati pregled dosadašnjih radova i istraživanja u navedenim područjima, kao i smjernice za buduća istraživanja.

U procesu procjene digitalne zrelosti u poljoprivredi, važno je obratiti pažnju na metodologiju kojom se ocjenjuje stanje digitalizacije. Jedan od alata za mjerenje digitalne zrelosti poduzeća je DESI indeks (Digital Economy and Society Index). On omogućuje analizu digitalne spremnosti država članica Europske unije te omogućuje praćenje napretka u digitalnoj transformaciji na temelju ključnih indikatora kao što su širokopojasni internet, digitalne vještine, e-uprava, digitalni poslovni modeli i drugi.

Istraživanja su pokazala da postoji značajan digitalni jaz među poduzećima u različitim sektorima. To znači da poduzeća u određenim sektorima (npr. poljoprivredi) često zaostaju u primjeni digitalnih tehnologija u odnosu na poduzeća u tehnološki razvijenijim industrijama (npr. IT sektor, financijski sektor).

Prethodni članakMehanizirana berba krastavaca
Sljedeći članakZaustavljen trend pada proizvodnje mlijeka, u fokusu podizanje konkurentnosti
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.