Osnivačica brenda „Anino povrće“ dr. sc. Ana Smokrović održala je u veljači u zagrebačkom Etnografskom muzeju predavanje pod nazivom Organska/biološka proizvodnja hrane. Predavanju su nazočili brojni građani. Zanimljivo i edukativno predavanje održano je u sklopu izložbe „Lica gladi koja kroz povijest tematizira problematiku gladi u Hrvatskoj i svijetu.

Predavačica dr. sc. Ana Smokrović iz Rijeke bavi se uzgojem povrća po biodinamičkim principima i njegovom prodajom na tržnici te organizira radionice i predavanja. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Rijeci na temu filozofije hrane. U svom radu spaja teoriju i praksu uzgoja i konzumiranja hrane. U svom predavanju ukazala je da se organski uzgoj hrane nameće kao rješenje u proizvodnji hrane s obzirom da je čovječanstvo suočeno s klimatskim promjenama, zagađenjem, otpadom, deforestacijom i radikalnim smanjenjem bioraznolikosti.

Globalna suvremena konvencionalna proizvodnja hrane oslanja se na ,,umjetna mineralna gnojiva i različite agro-kemikalije u vidu pesticida. S ovim načinom proizvodnje hrane krenulo se nakon drugog svjetskog rata. Pokazalo se da je ta proizvodnja hrane povezana sa stakleničkim plinovima, erozijom tla, zagađenjem podzemnih voda te s posljedicama na ljudsko tijelo, rekla je Smokrović.

Spomenula je da je globalna upotreba pesticida u porastu. Oni pesticidi koji su u Europskoj uniji zabranjeni zbog toksičnosti, u trećim zemljama se i dalje koriste. Stoga je važno isticati različiti utjecaj pesticida u uzgoju hrane.

Smokrović je rekla da je u konvencionalnom uzgoju naglasak na samoj biljci. Tamo se biljke promatraju kao isključivo izolirani organizami (atomistički), a ne promatraju se holistički.

Ovakva poljoprivreda je problematična jer se mijenja mikrobiološka aktivnost tla, tlo se kontinuirano siromaši, kazala je Smokrović. Naglasila je da se konvencionalna poljoprivreda pokazala kao kratkotrajan projekt. Tvrdi da se priroda gleda isključivo kao potrošni resurs koji se eksploatira do krajnjih granica. Smokrović je ustvrdila da takva poljoprivreda znači neodrživost. Stoga čovječanstvu trebaju bolji, pravedniji i održiviji načini proizvodnje hrane .

Kao čovječanstvo trebamo se okrenuti promjenama u svrhu preživljavanja. Jedan argument je uvijek prisutan, a to je da jedino konvencionalna industrijska poljoprivreda može riješiti problem gladi, jer ima za cilj smanjenje svjetske gladi i prehranu brzorastuće populacije.

No, danas u svijetu se jedna trećina hrane baca. Tako godišnje prosječan stanovnik u Hrvatskoj baci 71 kg hrane. S druge strane dalje živimo u svijetu, gdje su drugi gladni. Zapravo trebamo gledati dinamiku moći, dinamiku društvene pravde, odnosno nepravde. Hrane ima dovoljno, a stvar je raspodjele, izjavila je Smokrović. Naglasila je da suvremena konvencionalna proizvodnja hrane nije riješila problem gladi niti će ga riješiti, jer je uzrok negdje drugdje.

Sudionici su sa zanimanjem slušali predavanje

Treba se okrenuti održivijim modelima

Alternativa konvencionalnom načinu proizvodnje hrane je organska, biološka ili ekološka poljoprivreda. Počeci te poljoprivrede su 1972.g, kada su Velika Britanija, Francuska i Švedska osnovale Nacionalnu federaciju organske poljoprivrede. Pod terminom organska proizvodnje hrane podrazumijevaju se mnogi različiti načini uzgoja kojima je zajedničko da se ne koriste ,,umjetna mineralna gnojiva, pesticidi i genetički modificirano sjeme .

U organskom uzgoju hrane nije naglasak samo na biljci za koju se čeka da naraste pa će je napucati mineralnim gnojivom. Naglasak je na procesu prema kojem se hrana uzgaja. Uzima u obzir okoliš, životinje, ljude, gleda se na zdravlje čovjeka i planete. U tom smislu možemo govoriti o održivoj poljoprivredi, o dugoročnosti.

Ova vrsta poljoprivrede daje nutritivno bogatiju, kvalitetniju hranu. Zanimljivo je da ova metoda uzgoja hrane ide korak iznad, ovdje su vrlo važne vrijednosti. Ova poljoprivreda prirodi pristupa holistički, gledaju se svi elementi i kako su međusobno povezani. Motiv je suradnja s tom prirodom ne eksploatacija do krajnjih granica. To je jedan drugačiji način gledanja na prirodu i mjesto koje čovjek u toj prirodi ima, navela je Smokrović.

Naglasila je da u ovom načinu uzgoja hrane naglasak je na zdravom tlu koje će posljedično dati zdrave biljke .

Tlu se pristupa drugačije. Obogaćuje se, ne ide se u smjeru intenzivne obrade, standardnog oranja, preokretanja teškom mehanizacijom, gleda se da se očuva i poveća mikrobiološka razina, velika je upotreba komposta, kvalitetnog životinjskog gnojiva, zelene gnojidbe, uzgajaju se mješoviti usjevi. Ako se uzgajaju životinje, one su u slobodnoj ispaši, hranjene su prirodnom hranom. U ovom načinu uzgoja hrane zemlju se promatra kao živi organizam, a čovjek je dio sofisticiranog sustava, navela je Smokrović.

Naglasila je da se u Hrvatskoj treba vratiti sezonskom uzgoju te treba povećati broj malih lokalnih proizvođača i raditi na kvalitetnom odnosu između prodavača i kupaca.