Precizna poljoprivreda i kontinuirano prikupljanje podataka s polja, naziv je radionice namijenjene poljoprivrednim proizvođačima/vlasnicima OPG-ova koja je održana početkom ožujka na Poljoprivrednom institutu u Osijeku (PIO). Poljoprivredni proizvođači upoznati su s novim pametnim sustavom za praćenje stanja usjeva koji se razvija u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta skraćenog naziva “IoT-polje”.

Internet stvari (Internet of Things, IoT) ima značajan potencijal za primjenu u poljoprivredi jer omogućuje kontinuirano prikupljanje i obradu mikroklimatskih i agronomskih podataka radi optimizacije i pravovremene primjene agrotehničkih mjera. Kontinuirano praćenje stanja na polju je iznimno važno, posebice za analizu utjecaja suše na poljoprivredne kulture u RH jer je suša identificirana kao glavni i najčešći uzrok nerentabilnih prinosa najvažnijih kultura u RH.

Analiza podataka u stvarnom vremenu

Očekuje se da će sve češće suše jačeg intenziteta i recentni procesi klimatskih promjena značajno utjecati na održivost proizvodnje poljoprivrednih kultura od strateške važnosti za RH. Cilj projekta ”IoT-polje je potaknuti primjenu IoT-rješenja u poljoprivredi u RH kroz interdisciplinarna istraživanja Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) i PIO radi smanjenja utjecaja klimatskih promjena na prinose poljoprivrednih kultura od strateške važnosti za RH korištenjem naprednih IoT tehnologija i dostupnih izvora podataka o stanju usjeva i okoliša.

Projekt je započeo u ožujku 2020. i traje do studenoga ove godine. Vrijedan je sedam milijuna kuna i sufinanciran je iz europskih strukturnih fondova tj. Operativnog programa Koherentnost i kohezija 2014. – 2020. RH u okviru poziva Ulaganja i inovacije. Usredotočen je na prikupljanje velike količine podataka s polja, analizu i prikaz tih podataka poljoprivrednicima u stvarnom vremenu.

Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko

Jednostavna aplikacija za praćenje podataka

Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko (FER) istakla je da su takvi podaci odmah dostupni proizvođačima na mobilnom uređaju preko jednostavne aplikacije. Projektom su umrežene komercijalne agrometeorološke postaje koje bilježe parametre iz tla i iz zraka, a uređaji su smješteni na dvije lokacije u Osijeku te na po jedna u Tovarniku i Zagrebu. Prikupljanje podataka obavlja se na jedinstven način pomoću novog softvera koji kreira interoperabilnu platformu. Razvijen je i poseban senzorski čvor koji ima mogućnost pratiti stanje biljke i pokazuje je li biljka pod stresom. Ovaj novi senzor stvoren je u sklopu projekta koji na temelju valnih dužina procjenjuje funkcionalnost biljaka na polju. Ovo inovativno rješenje pomaže poljoprivredniku u praćenju kritičnih razdoblja u razvoju biljke i primjene pravodobnih agrotehničkih mjera.

Matko Zrnić, mag. ing. comp. (FERIT), objasnio je tehnologiju za prijenos agrometeoroloških podataka s polja u stvarnom vremenu, a izv. prof. dr. sc. Domagoj Šimić u svom predavanju  Zašto i koliko prikupljati agronomske i klimatske podatke tijekom biljne proizvodnje zaključio je da se podaci u ratarskoj proizvodnji prikupljaju radi preciznog predviđanja razvoja biljke, agrotehnike i prinosa. Modernim tehnikama strojnoga učenja svi podaci su od koristi i prikupljaju se koliko god su na raspolaganju.

Sudionici radionice

Istraživački tim projekta naglasio je da primjena informacijske i komunikacijske tehnologije i umreženih uređaja u poljoprivredi može značajno unaprijediti učinkovitost korištenja zemljišnih površina te povećati količinu i kvalitetu prinosa uz smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na prinose kultura od strateške važnosti za Hrvatsku. 

Dr. sc. Vlatko Galić (PIO) govorio je o razini spremnosti tehnologije, trenutnom stanju i perspektivama za razvijeni ekosustav, a Ivan Kralj, mag. ing. (FER), prezentirao je mobilnu aplikaciju za praćenje stanja na polju.

Prethodni članakInvesticija tvrtke Agrovelebit vrijedna milijun eura
Sljedeći članakOrganski uzgoj hrane je rješenje za današnje izazove
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.