Hrvatska poljoprivredna komora i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao partneri iz Hrvatske, zajednički sudjeluju u novom europskom projektu koji ima za cilj osnažiti žene na selu i povećati broj socio-ekoloških inovacija koje vode žene u poljoprivredi, ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama.

Projekt GRASS Ceiling, koji vodi South East Technological University (SETU-Ireland), vrijedan 2,8 milijuna eura financira Europska unija u okviru programa Horizon Europe. Okuplja 25 partnera iz cijele Europe i razvit će forum na kojem žene mogu pokretati socioekološku tranziciju, odnosno poticat će ih da razvijaju inovacije kao odgovor na socioekološke izazove i tako jačaju otpornost ruralnih područja.

Ovo je ključno za postizanje ciljeva UN-a o ravnopravnosti spolova, realizaciju strategije EU-a o rodnoj ravnopravnosti i postizanje ciljeva Zelenog plana, Strategije „Od polja do stola“, dugoročne vizije za ruralna područja i europskog stupa socijalnih prava. Projekt je započeo u siječnju ove godine i trajat će do prosinca 2025., a vrijedan je 2,8 milijuna eura.

Novi projekt Europske Unije uspostavit će žive laboratorije u devet zemalja (Irskoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj, Škotskoj, Španjolskoj i Švedskoj.) te obučiti 72 ruralne žene inovatorice, a ujedno uspostaviti sustav umreženog učenja i inovacija.

Otvoreni su inovacijski ekosustavi tzv. živi laboratoriji (Living lab) u stvarnim životnim okruženjima koji koriste povratne informacije kroz pristup životnog ciklusa inovacije kako bi se stvorio održivi učinak na stvaran život i poslovanje na ruralnim područjima, objašnjavaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Putem ovih living lab-ova istraživači će analizirati trenutni položaj žena u pogledu prevladavajućih trendova u europskoj poljoprivredi i ruralnim područjima uključenih zemalja, shvatiti što pokreće i omogućava inovacije koje vode žene te uvidjeti prepreke na koje nailaze i osmisliti potporu koju je potrebno razviti na razini država članica i EU. Žene inovatorice iz ruralnih ili poljoprivrednih organizacija bit će su-voditelji za svaki laboratorij, a lokalni dionici iz javnog i civilnog sektora pridružit će se projektu u Hrvatskoj.

Izvor: HPK

Prethodni članakDodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske
Sljedeći članakPripreme za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.