Otkriće u pčelarstvu za zdravije košnice

22

Razotkrivanje jednog od najrazvijenijih oblika neljudske komunikacije – pčelinjeg plesa – moglo bi pomoći istraživačima da bolje razumiju mozak tog insekta i učine njihov uzgoj lakšim i učinkovitijim.

To je dio područja rada koji proučava neurologiju insekta i pomaže nam otkriti složenost njihovih mozgova. Pčele su razvile jedinstveni i genijalni način međusobnog komuniciranja – ples. Tresući abdomenom na poseban način, pčele mogu reći ostalim jedinkama u zajednici za specifičan smjer i udaljenost izvora hrane ili pak za novu lokaciju za gnijezdo.

Plesni raskorak

Ako se nektar ili pelud nalazi u smjeru sunca, pčela će se pokretati u obliku broja 8, koji je usmjeren prema vrhu košnice. Ako se pelud nalazi u poziciji na 90 stupnjeva od sunca,one će ukazati na taj smjer. Što više vremena pčele provode plešući, bolja je i kvaliteta izvora hrane na koji ukazuju, dok vrijeme provedeno u formiranju broja 8 osam predstavlja udaljenost od peluda ili nektara.

Istraživači sada vjeruju da bi dekodiranje ovog plesa također moglo otkriti povezanost između mozga pčele i utjecaja okoline na njih. U projektu pod nazivom „Pčelinji plesni raskorak“ (eng. Bee Dance Gap), istraživači rade na prepoznavanju gena u mozgu pčela koji igraju ulogu u sposobnosti insekata da razumije ovaj ples.

Da bi to učinili, istraživači najprije moraju identificirati najbolje plesne pčele u testnoj košnici i gledati ih dok otkrivaju izvor hrane drugim pčelama radilicama. Pčele koje usvoje tu informaciju se potom hvataju prilikom napuštnja košnice i njihovo moždano tkivo se genetički analizira kako bi se utvrdilo koji su geni vezani uz učenje i memoriju bili aktivirani nakon praćenja plesa. Za analizu se odabire samo nekoliko jedinki, a genetički podaci pružaju dubok uvid u neurologiju pčelinjeg mozga – u vrijeme koje je ključno za njihovu budućnost.

""

Kolaps

Pčelari širom svijeta izvijestili su kako mnoge njihove pčele odlaze i nikad se više ne vrate, što rezultira iznenadnim kolapsom košnica. Stručnjaci vjeruju da postoji nekoliko čimbenika koji doprinose ovom rasprostranjenom gubitku pčelinjih kolonija, uključujući klimatske promjene, parazite i gubitak staništa. Agrokemikalije poput pesticida, npr. insketicida neonikotinoida, koje se koriste za subijanje neželjenih insekata na farmama, također se intenzivno povezuju s ovom pojavom. Intenzitet primjene pesticida ili neonikotinoida na usjevima ne mora nužno ubiti pčele, već pogoršava i otežava njihovu ispašu. Pčele se izgube ili u košnicu donose manje nektara ili peludi. Ako se napravi šteta samo jednom dijelu mozga mnogim pojedinačnim pčelama, to može imati ogromne posljedice za cijelu koloniju. Utvrđeno je da se neonikotinoidni pesticidi vežu na dijelove mozga insekata te ometaju neuronski prijenos. To dovodi do toga da se neke stanice mozga ne uspijevaju razviti ili pak ne funkcioniraju ispravno.

EU je nedavno zabranila uporabu neonikotinoida, što bi moglo predstavljati ogroman korak naprijed u zaštiti pčela, no i dalje je potrebno strože i dugoročno praćenje sigurnosti okoliša. Bez toga, postoji rizik da bi drugi proizvodi koji se koriste umjesto neonikotinoida mogli na sličan način utjecati na pčele.

Kad prvi rezultati „Pčelinjeg plesnog raskoraka“ budu objavljeni kasnije ove godine, mogli bi pridonijeti izgradnji boljih kriterija za testiranje budućih poljoprivrednih praksi ili proizvoda. To će omogućiti bolje razumijevanje pčelinjeg mozga i ranije prepoznavanje problema. Utjecaj brzog prepoznavanja problema je dalekosežniji od samog pomaganja pčelarima i njihovim zajednicama. Zaštita domaćih pčela, zajedno s bumbarima i divljim pčelama, također je neophodna za održavanje zdravog i produktivnog okoliša. Ovi kukci oprašuju više od 80% usjeva i divljih biljaka u Europi. Jedan od deset kukaca oprašivača nalazi se na rubu izumiranja, a trećina vrsta pčela i leptira je u opadanju. Europska komisija pokrenula je prijedlog za rješavanje ovog problema na razini EU. To uključuje novi proces prikupljanja kvalitetnih podataka i identifikaciranja trendova, akcijske planove za zaštitu staništa insekata i poticanja tvrtki u prehrambenom sektoru da i sami doprinesu njihovom očuvanju. Prijedlog, poznat kao „EU inicijativa za oprašivače“, sadržava niz kratkoročnih akcija koje treba poduzeti prije 2020. godine, kad će se analizirati kakav je napredak ostvaren.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje