Sredstva sufinanciranja SAPARD programa ostvaruju se iz zajedničkog proračuna EU i RH. Europska unija u sufinanciranju sudjeluje sa 25 milijuna eura, odnosno 75 posto, a RH sa 8,3 milijuna eura, odnosno 25 posto, što ukupno iznosi 33,3 milijuna eura. Natječaj počinje teći od 26.srpnja i otvoren je do 31. listopada ove godine do zaključno 12 sati. Otvoren je za dodjelu sredstava iz SAPARD programa za dvije mjere.
Mjera 1 – Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, i to za: sektor mlijeka, kravljeg, sektor mesa, goveđeg, svinjskog i mesa peradi i jaja, zatim sektor voća i povrća i sektor žitarica i uljarica. Najviši iznos sufinanciranja maksimalno moae iznositi 2,500.000 kuna po korisniku, što je 50 posto bespovratnih sredstava od vrijednosti investicije koja je prihvaćena natječajem.
Mjera 2 – Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda sufinancira sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, sektor mesa, sektor ribarstva i sektor voća i povrća. Najviši iznos sufinanciranja, dakle 50 posto, iz ove mjere može iznositi maksimalno 10,000.000 kuna po korisniku. Potencijalni korisnik može podnijeti prijavu za nekoliko vrsta ulaganja unutar iste mjere, ali pravo na bespovratna sredstva može ostvariti samo unutar jednog sektora u jednoj mjeri.
Potrebna dokumentacija
U Javnom natječaju za sredstva iz SAPARD programa potrebno je podnijeti kompletnu prijavu: za Mjeru 1 na obrascu SSP-1, a za ulaganje u Mjeru 2 na obrascu SSP-2, te svu propisanu dokumentaciju sukladno Prilogu 1, 3, 5, 6, 7 i 8 Pravilnika o provedbi SAPARD programa NN 56/06 i 82/06. Pravilnik, kao i Vodič za korisnike SAPARD programa su na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na adresi www.mps.hr. Spomenuti obrasci za podnošenje prijave također se nalaze na spomenutoj adresi Ministarstva poljoprivrede, a mogu se podignuti i u uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu sluabu, čiji djelatnici raspolažu i svim potrebnim informacijama o provedbi SAPARD programa. Obrasce treba popunjavati elektroničkim pismom, a popunjavaju li se olovkom, moraju biti ispunjeni uredno, pregledno i čitko, jer se u suprotnom neće razmatrati. Prijavu na Natječaj treba dostaviti u originalnom primjerku i jednoj kopiji u zatvorenoj omotnici isključivo preporučeno na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, Ulica grada Vukovara 269/d, 10000 Zagreb s naznakom “Natječaj za SAPARD – ne otvaraj”. Na poštanskom žigu, što treba zatražiti u poštanskom uredu, treba biti otisnut datum sat i minuta predaje pošiljke u poštanski ured. Zašto? Jer će se ponude stigle na Natječaj razmatrati prema načelu “tko prvi”. Ime i adresu podnositelja treba napisati na poleđini koverte. Kompletne i točne prijave koje stignu na navedenu adresu u zadanom roku, odobravat će se prema redoslijedu podnošenja, što će biti vidljivo iz žiga na omotnici. Početak Javnog natječaja za SAPARD program, 26.srpnja u Ministarstvu poljoprivrede, predstavili su ministar poljoprivrede Petar Čobanković, ravnatelj Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi Krešo Filipović te ministar financija Ivan Šuker.
Financijska sredstva iskoristiti u što većoj mjeri
Ministar Čobanković je istaknuo da je SAPARD program ispitivanje apsorpcijskih mogućnosti hrvatskih poljoprivrednika, te da je zato bitno da poljoprivredni proizvođači i oni koji se bave prerađivačkom industrijom, a kojima je namijenjen ovaj pretpristupni fond, u što većoj mjeri iskoriste ponuđena financijska sredstva. Podsjetio je da je Hrvatska u samo 17 mjeseci učinila sve potrebno za početak mogućnosti korištenja sredstava SAPARD programa, što je najbrže od svih zemalja članica EU-a do sada.
Ministar je rekao i sljedeće:
“Dobili smo suglasnost Europske komisije, ako bude potrebno i ako ostane raspoloživih sredstava nakon ovog Natječaja u 2006., da će se moći raspisati Natječaj i u 2007. godini”. Ministar financija Šuker objasnio je ulogu Ministarstva financija u SAPARD programu, istaknuvši da je Nacionalni fond odjel unutar državne riznice, na čelu kojega je državni tajnik Ministarstva financija zadužen za upravljanje financijskim sredstvima svih pretpristupnih fondova Europske Unije. Nacionalni fond ima ulogu nadležnog tijela nad SAPARD agencijom. Ravnatelj Ravnateljstva Krešo Filipović podsjetio je na tijek događanja do ustrojavanja SAPARD Agencije. Istaknuo je da su na terenu potencijalni korisnici SAPARD programa predavanjima upoznavani sa svim mogućnostima u posljednja tri mjeseca, i da očekuje značajno zanimanje hrvatskih poljoprivrednika za SAPARD sredstva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj puževa – jednostavno i unosno
Sljedeći članakUzgoj jelenske divljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.