Konferencija Pametna sela – novi EU koncept razvoja ruralne zajednice“ održana je u srpnju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Okupila je brojne stručnjake, predstavnike Ministarstva poljoprivrede i regionalnog razvoja i EU fondova, te hrvatske i slovenske parlamentarce.

Konferenciju o pametnim selima zajednički su organizirali Osječko-baranjska županija i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. Tom prigodom predstavljene su smjernice novog europskog koncepta te primjeri dobre prakse u Republici Hrvatskoj i EU. Osim brojnih stručnjaka iz područja ruralnog razvoja, na konferenciji su putem video linka sudjelovali i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, te Franc Bogovič zastupnik u EU parlamentu. Konferenciji su nazočili Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu. Bili su tu i ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Broj stanovnika ruralnih područja Hrvatske se smanjuje, kao i u ostalim ruralnim dijelovima Europe. Depopulacija je već artikuliran problem, ali ne nalazimo način kako ga riješiti. I dalje je prisutan odlazak ljudi u velike gradove, što se i nadalje predviđa. Smatram da je to pogrešno i te procese treba promijeniti. Naime, sela mogu bez gradova, ali gradovi ne mogu bez sela koja proizvode, stvaraju. U ovom trenutku ne postoji takva svijest. Mislim da moramo sačuvati naša ruralna područja, poticati ih na sve moguće načine. Tako i kroz fondove EU i projekte poput Pametnih sela, rekao je župan Ivan Anušić u pozdravnom govoru.

Nužna gospodarska i demografska revitalizacija sela

Tomislav Sokol govorio je o konceptu kao sredstvu razvoja ruralnih područja. Istaknuo je da obilježje današnjih ruralnih područja nije samo poljoprivreda, nego ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje. Smatra da je između ostalog potrebno jasno prezentirati koncepte poput Pametnih sela. Odnosno, jasno objasniti mogućnosti koje se nude kroz projekte EU te svakako povećavati standard ruralnih područja.

Glavni cilj koncepta Pametnog sela je gospodarska i demografska revitalizacija ruralnog područja. U njoj ljudi na lokalnoj razini preuzimaju inicijativu kako bi pronašli praktična rješenja za probleme s kojima se susreću. Konačni cilj je ostvarenje kružnih gospodarstava i smanjenje ovisnosti o neobnovljivim energetskim izvorima. Osim toga, postizanje kvalitetne opskrbe hranom, smanjenje odlijeva stanovništva, te povećanje kvalitete života. U praksi to znači omogućiti stanovnicima takvih ruralnih, planinskih i udaljenih područja dostupnost usluga kao što je širokopojasni internet, dobra prometna povezanost, zdravstvena skrb, upravo sve ono što se može financirati iz sredstava Europske unije, smatra zastupnik u EU parlamentu Sokol.

Prema njegovim riječima kohezijska sredstva, novac koji EU izdvaja za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima, ključna su za demografsku revitalizaciju. Pametnim ulaganjem tih sredstava može se umanjiti potreba za odseljavanjem.

Uz više radnih mjesta, bolje plaće i jednostavniji odlazak do gradskih središta na liječnički pregled ili neku kulturnu manifestaciju, stanovnici hrvatskih sela manje će odseljavati.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol

Značaj lokalnih akcijskih grupa

Strateški plan i mjere usmjerene razvoju Pametnih sela predstavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek.

 – U dosadašnjoj financijskoj perspektivi, kad govorimo o Pametnim selima, uvođenju inovacija, novih tehnologija, novih usluga, imali smo do sada vrlo uspješnu provedbu prije svega kroz određene mjere kojima se investiralo u infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja. One su bile vrlo uspješne i vrlo tražene. Posebice bih spomenuo rad i aktivnosti naših Lokalnih akcijskih grupa (LAG, op.ur.), rekao je Tušek.

Strateški plan je dokument koji je u završnoj fazi izrade prvog nacrta. Trenutno radimo konzultacije s dionicima. Unatrag nekoliko tjedana proveli smo radionice, te se konzultirali s određenim sektorima. U sljedećem razdoblju očekuje nas usklađivanje s Europskom komisijom i konačno definiranje samih prioriteta. Također, i definiranje intervencija kojima ćemo financirati potrebe ruralnog prostora i poljoprivredne proizvodnje. Ono što svakako mogu reći je da ćemo osigurati sigurnost dohotka putem potpora, odnosno izravnih plaćanja.

Također, jače ćemo poduprijeti sektore vinarstva i vinogradarstva preko Vinske omotnice. Zatim sektor pčelarstva te pokrenuti financiranje programa za voće i povrće. On će se provoditi preko proizvođačkih organizacija. Kad se tome doda i Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan više od milijardu kuna, kroz koji ćemo graditi logističke distributivne centre, jačati sljedivost proizvodnje, investirati u komasaciju, okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta, te isto tako uspostavu sustava pametne poljoprivrede, digitalizaciju ukupne poljoprivredne proizvodnje, onda će biti stvoreni svi preduvjeti da u budućnosti uistinu imamo pametna sela, objasnio je državni tajnik Tušek.

pametna sela
Sudionici konferencije pridržavali su se epidemioloških preporuka

pametna sela
Ministrice Tramišak i Vučković u društvu župana Anušića uoči konferencije u Osijeku obišle su gradilište Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće

Izgradnja Regionalnog distibucijskog centra u Osijeku

Do kraja 2025. godine u već započetu digitalnu transformaciju koja uključuje uspostavu digitalnih javnih usluga, sustav pametne poljoprivrede i sustav sljedivosti, planiramo uložiti 77 milijuna kuna osiguranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U okviru tog programa Ministarstvo poljoprivrede ima predviđena sredstva. Program osim zadovoljavanja potreba zelene arhitekture i zelenog plana, naglašava još jednu potrebu, a to je povezivanje. Najprije povezivanje unutar sektora, zatim između sektora, a zatim povezivanje svih dionika u ruralnom prostoru. Na koncu i povezivanje ruralnih i urbanih zajednica.

Jedan takav dobar primjer povezivanja je u Osječko-baranjskoj županiji gdje je u izgradnji Regionalni distribucijski centar koji treba ponuditi malim, nedovoljno snažnim poljoprivrednim  proizvođačima voća i povrća najprije infrastrukturnu podršku koja će im omogućiti zajedničko skladištenje, pakiranje, doradu, preradu,brendiranje, marketing njihovih proizvoda, a isto tako pružiti im i dodatnu podršku i edukaciju uz pomoć hrvatske Vlade, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te Ministarstva poljoprivrede  naslanjajući se na inicijativu Osječko-baranjske županije, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković i naglasila kako pametna sela, pametni gradovi i pametna ulaganja ne postoje bez čovjeka.

Očekujemo da konačno zaustavimo iseljavanje ljudi iz ovog područja. Radovalo bi nas da preokrenemo negativni trend i da ljudi počnu dolaziti. Problem zaostajanja ruralnih područja u odnosu na urbana i depopulacije nije samo problem Hrvatske ili zemalja istočne Europe. On je prisutan i u najrazvijenijim zemljama Europske unije, pa je rješavanje ovog problema od strateškog interesa za cijelu Europu, rekao je Slavko Marjančević, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj Osječko-baranjske županije.

Prepoznali su važnost novog koncepta “Pametnih sela”. U svrhu poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika poduzela su niz aktivnosti.

Zaključci doneseni na konferenciji

Kroz koncept pametnih sela traže se kolektivni odgovori zajednice, novi inovativni pristupi rješavanju problema u ruralnim sredinama koje su opterećene depopulacijom te smanjenom gospodarskom aktivnosti. Stoga je potrebno uvođenje kolektivnih i za sada alternativnih modela upravljanja uslugama u lokalnoj zajednici kako bi se postigla viša učinkovitost i održivost, postići visoki stupanj digitalizacije ruralnih sredina.

Model kratkih opskrbnih lanaca (KOL) sve više postaje način izravnog povezivanja malih proizvođača i potrošača. To je izvrsna prilika za stvaranje i zadržavanje radnih mjesta u ruralnom prostoru. Potrebno je dodatno poticati poslovno povezivanje i stvaranje novih lanaca vrijednosti koji će omogućiti stvaranje preradbenih kapaciteta, lokalne i regionalne robne marke za ekološke i tradicijske proizvode visoke kvalitete te njihov plasman na tržište te promovirati ekološku proizvodnju. Također, potrebna je osobna i društvena  odgovornost u osvješćivanju, edukaciji i zajedničkom djelovanju i sprječavanju klimatskih promjena.

Kao jedno od rješenja nameće se i “zelena” energija. U postizanju energetske održivosti ključno je udruživanje (npr. kroz lokalne energetske zadruge) i ponovno vraćanje i stvaranje lokalne zajednice, koja će biti nositelj proizvodnje energije i drugih programa razvoja u lokalnoj zajednici. Tako proizvodnja energije iz biomase/bioplina korištenjem, npr. žetvenih ostataka, može doprinijeti stvaranju energije za seoske sredine (toplinske i električne).

Svaka lokalna zajednica (JLS, županija ili mikroregija) može i treba odabrati prioritetna područja pametnog razvoja kojima se primarno stvaraju uvjeti za kvalitetniji zivot u ruralnoj sredini. Tu je značajna i uloga LAG-ova u koordinaciji aktivnosti, povezivanju svih ključnih dionika u mikroregiji u kojoj djeluju te u iznalaženju rješenja. Značajna je i uloga sveučilišta i akademske zajednice u stvaranju znanstvene podloge, istraživačkim radovima, edukaciji itd.

I brojni drugi zaključci doneseni su na konferenciji, no najvažnije je spomenuti kako je koncept pametnih sela otvoren i fleksibilan. Kao takav ostavlja prostor za stvaranje i osmišljavanje novih modela. Za provedbu i racionalno iskorištavanje raspoloživih sredstava potrebna je suradnja i koordinacija svih institucija i dionika iz lokalne zajednice te sustavna podrška s nacionalne i EU razine.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje