Mislite da je pivo samo usputno piće uz nogomet? Razmislite ponovno. Dok vi mirno ispijate iz svoje krigle, povijest piva krije mračne tajne, vještičje kotlove i bizarne zakone koji bi vas danas mogli stajati glave.

1. Prvi pivari su bile vještice?

Iako se danas pivarstvo reklamira kao vrhunac muškosti, povijesna je istina sasvim drugačija. Stoljećima su žene bile jedini profesionalni pivari. U srednjovjekovnoj Europi, žene koje su kuhale pivo često su nosile visoke, šiljaste šešire kako bi ih kupci lakše uočili na tržnici, a pored svojih kotlova držale su metle i mačke (da tjeraju miševe iz žita). Zvuči poznato? Da, slika moderne vještice zapravo je karikatura srednjovjekovne poduzetnice koja proizvodi pivo.

2. Smrtna kazna za loše pivo?

U drevnom Babilonu, pivo se shvaćalo toliko ozbiljno da je bilo uključeno u Hamurabijev zakonik. Ako bi krčmar poslužio pivo loše kvalitete ili ga previše razrijedio vodom, kazna je bila kratka i jasna: utapanje u vlastitom pivu. Zamislite te standarde u današnjim kafićima!

3. Strah od prazne čaše je stvarna bolest

Ako vas hvata panika čim vidite dno čaše, možda patite od cenosilikofobije. To nije samo šala za šankom, već službeni naziv za iracionalan strah od prazne pivske čaše. Lijek je, srećom, vrlo jednostavan i dostupan na svakom uglu.

4. Pivo jače od rakije?

Za one koji pivo smatraju “laganim pićem”, tu je škotski monstrum pod nazivom “Snake Venom” (Zmijski otrov). S nevjerojatnih 67,5% alkohola, ovo pivo dolazi s upozorenjem da se ne pije više od jedne mjerice odjednom. Njegova boca čak se prodavala u “ambalaži” od prepariranih mrtvih životinja, što je izazvalo bijes udruga za zaštitu životinja.

5. Pivo i marihuana su bliski rođaci

Jeste li znali da hmelj, koji pivu daje karakterističnu gorčinu, pripada obitelji biljaka Cannabaceae? Da, hmelj je genetski rođak marihuane i oba njegova svojstva – sedativni učinak i miris – svjedoče o zajedničkim korijenima.

Prethodni članakVino je postalo stil života
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.