Upravni odjeli Zagrebačke županije za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje te za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo, organizirali su početkom travnja informativno-edukativnu tribinu ,,Zdravstveni rizici kojima su izloženi poljoprivredniciʺ.
Tribina je održana u prostorijama organske farme ,,Repro Eko Farmʺu selu Volavje nedaleko od grada Jastrebarskog. S time je Zagrebačka županija prigodno obilježila Svjetski dan zdravlja 7. travnja čiji je ovogodišnji slogan ,,Moje zdravlje, moje pravo”. Inače, Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja već 76 godina pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World HelthOrganization).
–Upravo iz tog razloga obilježavanje Svjetskog dana zdravlja odlučili smo posvetiti ovoj izuzetno važnoj temi jer naša županija ima najveći broj OPG-ova u Republici Hrvatskoj naglasila je Snježana Žunec, voditeljica Odsjeka za zdravstvo iz Zagrebačke županije.
Štetnost pesticida, herbicida i ostalih kemikalija
–Nažalost živimo u vremenu klimatskih promjena koje uzrokuju posljedično i elementarne nepogode i razne bolesti kojih se ne nadamo. Zato smo danas odlučili povezati i poljoprivredu i zdravlje i prirodu kako bi na neki način ukazali na štetnost pesticida, herbicida i ostalih kemikalija koje naši poljoprivrednici koriste u svom redovnom radu, ali i naše građanstvo šire. Zato smo u tom smislu pozvali naša tri predavača koji su pripremili zanimljiva predavanja, a nakon toga moći ćete postavljati pitanja i nadam se izreći i koju pohvalu, rekla je Žunec.
Poremećena mreža života u tlu
O zdravstvenim rizicima za poljoprivrednike prilikom primjene pesticida govorio je prof. dr. sc. Albert Marinculić iz Udruge biofila Hrvatske.
–Smisao integrirane poljoprivrede je da koristimo sve ostale metode, a tek onda pesticide i to u strogo kontroliranim uvjetima. Danas postoje različiti načini kontrole štetnika, rekao je Marinculić upozorivši na pčele kao kolateralne žrtve korištenja pesticida.
–Poljoprivreda budućnosti treba biti definitivno dio naše prirode i ne smijemo učiniti ono što je bilo učinjeno do sada. Jednom kad nešto uništite nešto unutar tla, u potpunosti poremetite mrežu života, rekao je Marinculić. Mi imamo veliku bioraznolikost koja se može vrlo lako uništiti, naglasio je.
Na poljima Europske unije upotrebljava se gotovo pet stotina vrsta pesticida, od kojih je pedesetak vrlo štetno za zdravlje ljudi. Čak i pesticidi koji su odavno zabranjeni još postoje na europskom tržištu – jer se proizvode za izvoz. To pokazuje nered u agrokemijskom sektoru, koji se na poseban način zrcali u poljoprivrednim apotekama.
Marinculić je podsjetio na konkretne zdravstvene rizike kojima su izloženi radnici u poljoprivredi. Dokazi o zdravstvenoj cijeni koji plaćaju nisu samo pritužbe radnika na glavobolje, alergijske reakcije i mučnine, nego su to i sudski procesi koji su završeni pravomoćnim odlukama o odgovornosti agrokemijske industrije. Mnogim je farmerima u Sjedinjenim Državama isplaćena odšteta jer su zbog izloženosti glifosatu, najprodavanijemu herbicidu na svijetu, oboljeli od non-Hodgkinova limfoma. Njemačka je sada ipak priznala Parkinsonovu bolest kao profesionalnu bolest poljoprivrednika.
Glifosat – herbicid s ekološkim, ekonomskim i političkim profilom
Prema riječima prof. dr. sc. Valerija Vrčeka s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu najvažniji herbicid na svijetu je glifosat koji nije samo agrokemijsko sredstvo, već ima svoj ekološki, ekonomski i politički profil. Upozorio je na štetnost ove kemikalije, kao i činjenicu da bez nje danas praktički nema kruha, što je ne samo ekološki već i društveni problem.
Prevencija ozljeda
Osim prilikom korištenja pesticida, djelatnici u poljoprivredi izloženi su i riziku prilikom upotrebe mehanizacije. O najčešćim ozljedama i kako ih prevenirati govorio je liječnik Dominik Raos, iz Zavoda za hitnu medicu Zagrebačke županije. Upozorio je na traumatološke ozljede koje nastaju radi korištenja zastarjele opreme, ali i radi uklanjanja tvorničkih blokada. Istaknuo je važnost upotrebe mehanizacije sukladno tvorničkim pravilima, ali i nošenja zaštite odjeće.
Foto: Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
