U organizaciji Europske pučke stranke (EPP), Konfederacije poljoprivrednika Portugala (CAP) i Agrarne udruge mladih poljoprivrednika (ASAJA) početkom prosinca u Bruxellesu je održan 8. Europski kongres mladih poljoprivrednika te izbor za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika na kojem je Hrvatsku predstavljao Ilija Jurić.

Kongres je okupio više od 2000 sudionika. Raspravljalo se o aktualnim temama u poljoprivredi, s naglaskom na ulogu mladih poljoprivrednika u sigurnosti hrane. U konkurenciji mladih poljoprivrednika iz 16 država članica Europske unije koji su se natjecali za titulu najboljeg u tri kategorije. Najbolji digitalni projekt ima mlada poljoprivrednica iz Rumunjske. Najotporniji projekt napravio je mladi Austrijanac, a najboljim projektom unaprjeđenja ruralnih područja  proglašen je projekt mlade Bugarke.

Naš Ilija Jurić se predstavio uzgojem presadnica, jestivog cvijeća, mikropovrća i egzotičnog bilja za ljudsku prehranu. Eurozastupnica Sunčana Glavak ambasadorica je Europske pučke stranke za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj te pokroviteljica izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Stoga je u Bruxellesu ugostila finaliste i finalistice izbora za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika i najuzorniju hrvatsku seosku ženu, predvođene Ilijom Jurićem i Antonijom Mrzlić Budak.

Ilija je pravi primjer kako ljubav prema poljoprivredi i inovativnost u poslovanju mogu dovesti do velikih rezultata. Iako po struci radiolog, Ilija je prije pet godina ušao u svijet poljoprivrede. Vjerujem da će Ilijin uspjeh i uvažavanje njegova rada na hrvatskoj i europskoj razini potaknuti mlade koji razmišljaju o poljoprivredi da se odvaže na nešto novo i drugačije jer poljoprivreda je poziv, a ne posao, rekla je eurozastupnica Glavak.

Ilija Jurić izrazio je zadovoljstvo što je Europska unija prepoznala važnost mladih poljoprivrednika.

Drago mi je što sam prepoznat kao najbolji u Hrvatskoj. Posjet Bruxellesu i sudjelovanje na Europskom kongresu mladih poljoprivrednika prilika je za umrežavanje i razmjenu iskustva s mladim poljoprivrednicima diljem Europe. Nastavljam sa širenjem svog poslovanja jer vjerujem da interesa ima. Nadam se da će ovo potaknuti i druge mlade da se prihvate rada u poljoprivredi, poručio je Jurić. Zahvalio je eurozastupnici Glavak i čestitao pobjednicima.

Podrška najboljem hrvatskom mladom poljoprivredniku stigla je i iz Ministarstva poljoprivrede, uime kojeg je Kongresu nazočio državni tajnik Zdravko Tušek. Najbolje mlade poljoprivrednike pozdravili su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu Manfred Weber te povjerenik za poljoprivredu Janus Wojciechowski. Predsjednica Metsola u videoporuci je istaknula da je poljoprivreda, u kojoj je zaposleno oko 10 milijuna Europljana, postala neophodna dodana vrijednost za Europu te da je unutar Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ključno podupirati generacijsku obnovu i suradnju.

Manfred Weber u videoporuci je istaknuo da mladi poljoprivrednici imaju podršku EPP-a nazvavši mlade poljoprivrednike kralježnicom ruralnih zajednica. Povjerenik Janus Wojciechowski zahvalio je mladim poljoprivrednicima na doprinosu koji daju sigurnosti hrane u EU-u u vremenu krize. Istaknuo je da će u budućnosti biti potrebno ojačati proračun ZPP-a i instrumente za upravljanje krizom.

Prethodni članakPrednosti zadružnog udruživanja
Sljedeći članakJe li moguć uzgoj krumpira u vrućim i suhim sezonama?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.