Matica Hrvatska organizirala je u Zagrebu raspravu na temu zadruga i proizvođačkih organizacija (PO) pod moderatorskom palicom pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo Zagrebačke županije mr. sc. Josipa Kraljičkovića.
Kraljičković je kazao da je u Strategiji poljoprivrede do 2030.g. našao da se zadruge spominju samo jednom. Proizvođačke organizacije se spominju čak 39 puta, što je znakovit podatak što se tiče nužnog udruživanja poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj. Dodao je da je ukupno registrirano 1058 zadruga u RH. Od njih 435 poljoprivrednih, odnosno obavljaju šumarsku djelatnost, a 369 ih podnosi zahtjev za potporama.
Kako osnovati Zadrugu?
–Inače, prema našem Zakonu o zadrugama, njih može osnovati sedam osoba, dok je to ranije bilo tri osobe. U Austriji je to više od 20 osoba, Njemačkoj 17, Španjolskoj ovisno o regijama. To je možda bilo rješenje, primjerice, za Liku i Gorski kotar, gdje je manji broj ljudi, ali nije prošlo, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruženja međimurskih proizvođača krumpira, koji je ujedno i direktor PO Agrobela iz Belice.
U Belici tri proizvođačke organizacije
On je dodao da ovu proizvođačku organizaciju, jednu od čak tri u Belici, odnosno njezinom širem području u Međimurju, čini osam OPG-ova. Nitko od njih ne može imati više od 50 posto vlasništva, a dva posto nose jedan glas na skupštini isti kao i 30 posto. Uz to, uvjet je da 80 posto svoga proizvoda moraju prodati preko PO-a. Standard za trženje je tri milijuna kuna godišnje.
S druge strane, o prednostima zadružnog modela udruživanja, govorio je prof. dr. sc. Miroslav Tratnik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji drži da su i proizvođačke organizacije, čiji je model preuzet iz EU-a, a kod nas se pojavio još 2010. g., poklapa sa zadružnim modelom organiziranja. Inače, istaknuo je sedam međunarodnih načela zadrugarstva od dobrovoljnosti članstva, koje kontrolira njezino poslovanje, dijeljenja ekonomske dobiti unutar zadruge, obrazovanja do suradnje unutar samih zadruga, odnosno njihove mreže te skrb o zajednici, što je posebno važno na selu.
On drži da su nedostaci zadružnog oblika udruživanja, to što se one vežu za neka bivša vremena, iako njihovo poslovanje nije ideološki obilježeno. Imaju ograničene resurse i posebno je naglašen problem poljoprivrednog zemljišta te tehnološki zaostaju. Uz to, nužno je menadžersko znanje za njihovo uspješno vođenje na tržištu. Naveo je da je tržišni udio zadruga, što znači plasman robe preko nje, u EU 40 posto. U nekim članicama je i puno veći. Tako u skandinavskim zemljama to čak više od 70 posto, Španjolskoj, Njemačkoj, Danskoj 40 do 50 posto, a u Nizozemskoj i Belgiji čak 90 posto.
Sa zadrugama ,,dišeʺ cijelo mjesto
Prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu ističe da je važniji udio PO-a u proizvodnji nego njihov broj. Naveo je da 5 PO u Austriji drži udio na tržištu voća od 22,5 posto u zadnjih pet godina. To je jedna petina njihove proizvodnje, a da čak 171 PO u Italiji ima udio u voćarstvu od 28 posto. Inače, u EU je blizu 4000 PO-a. Pokazalo se da 10 milijuna poljoprivrednika, u prvom redu malih i srednjih, nije dovoljno jako da opstane na tržištu te ih se potiče na udruživanje za bolje pozicioniranje na tržištu.
Kod nas su se pojavile prve PO 2016. g., a i dalje se osnivaju. Najpoznatija je proizvođačka organizacija PZ Jabuka.hr. Od zadruga je najpoznatija Putniković, koje su ogledni primjer dobre prakse. Prva ima godišnji promet koji daleko nadmašuje tri milijuna kuna, a druga ima 195 članova.
Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenko istaknuo je da imaju oko 50 članova. One godišnje prometuju nekoliko milijuna litara vina i rakije. On drži da zadružno poslovanje, iako ima udjel od 0,5 do 1 posto u BDP-u, drži da cijelo mjesto diše skupa s njima. Nadalje, kaže, EU je motivirao ”Gruntovčane”. Oni su se više puta spominjali u živoj raspravi, da uđu u zadruge. Takav oblik motivacije je kod nas izostao. Uz to, najavio je da će u Dalmaciji biti nekoliko PO-a. Sami su se prijavili da kao zadruga postanu PO, kako bi mogli bolje educirati svoje članove, ali da su naišli na administrativno-birokratske prepreke.
Više konoplje nego li danas krumpira
Prof. dr. sc. Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta kazao je da je kooperativa razvijena u onim zemljama gdje postoji povjerenje u institucije. Dodao je da je ona manje razvijena, primjerice, na jugu Italije, jer je ono manje ekonomski razvijeno od sjevera Italije. Uz to, ukazao je na problem nedovoljnog osiguranja usjeva i nasada. Iako se Hrvatska, ističe, prema izvješću Europske komisije, nalazi na trećem mjestu u EU po utjecaju klimatskih promjena, što će poljoprivrednici itekako osjetiti.
U raspravi, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivica Kisić kazao je da nema razvijene države dok se ne razvije poljoprivreda. On je istaknuo da se još sredinom prošlog stoljeća, proizvodilo 16.000 ha konoplje. Danas prozvodimo manje krumpira – 15.000 ha.
Kraljičković je naveo primjer nedavnog gašenja PZ Plešivica, koju je, kao i dugove, preuzelo trgovačko društvo od 10 članova. Ona sada prikuplja ponude za dioničare. No, pitanje je, kaže, hoće li se ono bolje od zadruge, brinuti za potrebe lokalnog stanovništva.
Učeničkih zadruga ima čak 672
Prof. dr. Tratnik drži da je najslabija točka zadruga, zadružna revizija, jer je i ona u funkciji kratkih lanaca opskrbe te trogodišnji manjak obrtnih sredstava što otežava njihov rad. No, postoji i Zelena energetska zadruga (ZEZ) koja je dobro došla na selo, gdje ima više korova od ljudi, ističe profesor.
Ivan Hodalić, bivši djelatnik Ministarstva poljoprivrede, upozorio je da je još 1990. godine bilo 900.000 goveda u Hrvatskoj. Danas ih je manje od 200.000 dok je broj proizvođača mlijeka pao na svega 3000. Dakle, postavlja se pitanje tko će biti član, bilo zadruge ili proizvođačke organizacije?
Na kraju je predstavnica Hrvatskog saveza učeničkih zadruga Blanka Horvat. Istaknula je da je školskih zadruga još prije 15 godina bilo 150, a danas ih je 672, te su vrlo aktivne. One rade zajedničku nabavu sadnog materijala, proizvode i prodaju svoje proizvode i usluge. Primjerice, napominje, OŠ Milka Trnina u Križu ima tisuću stabala jabuke, što je dobar primjer učeničke zadruge.
