Poljoprivredni proizvođači protive se novom pravilniku o evidenciji poljoprivrednog zemljišta. Burno ljeto, u kojem je došlo do smjene ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i imenovanja nove ministrice mr. sc. Marije Vučković, dosadašnje državne tajnice u resoru, uz već nebrojene štete od prirodnih nepogoda diljem Lijepe naše, diglo je na noge poljoprivredne proizvođače radi prijetnje izostanka potpora brisanjem upisanih parcela poljoprivrednog zemljišta iz ARKOD-a.
Prema novom Pravilniku o evidenciji poljoprivrednog zemljišta (NN 54/2019), poljoprivredni proizvođači do 31. prosinca ove godine moraju dokazati posjed ili vlasništvo nad svim parcelama za koje traže potporu, a riječ je o 340 tisuća hektara.
Podsjetimo, “ARKOD parcela” je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koju obrađuje jedan poljoprivrednik, klasificirana s obzirom na vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta. Službeni podaci pokazuju da Hrvatska trenutno raspolaže s oko 835 000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je oko 400 tisuća hektara pod nekim oblikom ugovora, odnosno obrađuje se, a ostalo je neobrađeno zemljište. Budući da u Hrvatskoj ima ukupno 2.695.037 hektara poljoprivredne zemlje od čega se obrađuje oko 1.100.000 hektara, na temelju tih podataka dolazi se do zaključka da se u Hrvatskoj obrađuje samo 40 posto poljoprivrednog zemljišta.
Dodatne teškoće stvorio je i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je prebacio raspolaganje i raspisivanje zakupa na državno poljoprivredno zemljište na jedinice lokalne samouprave od kojih je neznatan broj počeo raspisivati natječaje za zakup čime bi se omogućilo poljoprivrednicima da dokažu posjed nad parcelama.
Gubitak poljoprivrednog zemljišta
Također, sve veći broj parcela koje se koriste u poljoprivredi, prenamjenjuju se u građevinsko zemljište (osobito u Jadranskoj Hrvatskoj i nakon požara), a poljoprivredno zemljište gubi se i pretvaranjem u šumsko zemljište.
U svom izlaganju u Hrvatskom saboru, zastupnik Željko Lenart sredinom srpnja iznio je slučaj stočara s područja Sisačko-moslavačke županije koji su ukazali na to da se pašnjaci u Popovači rješenjem Ministarstva poljoprivrede pretvaraju u šumsko zemljište. To su pašnjaci koji su od pamtivijeka na tom području i na kojima se napasaju autohtone pasmine konja i na kojima nema ni parcelizacije ni elaborata za parcelizaciju. Kako je istaknuo zastupnik Lenart, najveći problem je to što Hrvatske šume pod svaku cijenu žele povećati površine koje se vode kao šumsko zemljište kako bi dobili što veću kvotu za sječu šuma.
–Lobiji koji se bave prometom drvne mase imaju apetite koje je teško ispoštovati pa onda na ovaj način Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume otimaju pašnjake kako bi mogli sječi čim veću količinu drvne mase. Apeliram na vladajuće da se pozabave ovim pitanjem i da ne uništavaju posrnulu poljoprivredu, a pogotovo stočarstvo u Sisačko-moslavačkoj županiji, naveo je Lenart.
Nesređeni imovinsko-pravni odnosi
Iz udruge Hrvatskih krških pašnjaka ističu da u Hrvatskoj postoji 21 milijun katastarskih čestica na oko 4 milijuna stanovnika, a zemljišne knjige nisu uređene do kraja još od vremena Austro–Ugarske, pa se 44 % teritorija Hrvatske primjenom najnovijega pravilnika i odredbi ostavlja bez budućnosti.
Stoga su ovlašteni predstavnici udruge “Hrvatski krški pašnjaci” i udruge Život zajedno s još 5 županijskih udruga predali 15. srpnja 2019. godine nadležnim državnim institicijama Republike Hrvatske dokumente koji sadrže prijedloge za izmjene i dopune važnih podzakonskih akata u sklopu regulatornog okvira koji se odnosi na poljoprivredu. U uredu Vlade Republike Hrvatske predan je i urudžbiran Prijedlog za izmjene i dopune Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ( NN 54/2019 ) i Uredbe o u zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN/55/2019). Udruga očekuje pokretanje odgovarajućih postupaka od strane državnih tijela i ozbiljnu analizu dostavljenih prijedloga radi donošenja pravilnih i prihvatljivih podzakonskih akata u smislu nužnog poboljšanja stanja u poljoprivredi.
Kako ističe predsjednik Hrvatske udruge krških pašnjaka Ivan Tešija, na krškim pašnjacima trebalo bi upisati 342 000 ha u ARKOD, s obzirom na trenutno stanje stoke na tim područjima.
–Upisano je samo 72400 ha. To su porazne činjenice. Umjesto da se iznađe način kako upisati nove površine i ostvariti potpore za njih od EU, svjedoci smo brisanja iz ARKODA i kažnjavanja sve većeg broja poljoprivrednika, zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa i loših zakonskih propisa. Brisanjem iz ARKODA korisnici površina gube svoja stečena prava na površine. Kad bi se i upisale druge površine za koje se mogu dokazati ugovori i posjed, korisnici ne bi mogli dobiti potpore jer se ta izgubljena prava uslijed brisanja mogu steći tek nakon 2 godine. Izgubljena prava idu u nacionalnu rezervu i ne mogu se prenijeti na druge površine. U ovakvom scenariju gube poljoprivrednici, a i RH. Zar nije bolje dopustiti ljudima priliv i dobivanje očekivanog prihoda od sredstava EU? Ta sredstva će se oporezovati i uložit će se u poljoprivredu. Jednostavno mi je neshvatljivo to što se radi, smatra Tešija.
Mr.sc. Željko Bjeliš, predsjednik udruge proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež” poslao je otvoreno pismo novoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u kojem navodi kako je Pravilnik o evidenciji korištenja poljoprivrednog zemljišta izazvao veliku buru reakcija.
–Vezano za područje doline Neretve smatramo
važnim pristupiti izmjeni Pravilnika i omogućavanju upisa u ARKOD svih čestica
koje nisu upisane. Površine zemljišta po korisniku u dolini Neretve su male i
ne predstavljaju opasnosti za manipulacije kao u nekim drugim dijelovima
zemlje. Nemogućnost ostvarivanja potpore proizvođačima čiji status državnog
poljoprivrednog zemljišta nije riješen predstavlja nepravdu koju treba
ispraviti, jer takvih proizvođača je nemali broj kojima ovakvi propisi izazivaju
srdžbu i bijes jer zbog njih ne mogu ostvariti značajnu potporu. Predlažemo
privremeno otvaranje ARKOD-a i upis državnog poljoprivrednog zemljišta po
maksimalnim površinama upisa razmjernim gospodarskim programima općina i
gradova. Napominjemo da je sljedeća godina referentna i predstavljat će podlogu
za financijsku omotnicu narednih pet godina. Nemojte uskraćivati neretvanske
poljoprivrednike za sredstva koja su zaslužili, naglasio je Bjeliš.
Dok je njezin prethodnik, ministar Tolušić, pravdao donošenje pravilnika kojim se brišu parcele iz ARKODA potpunom transparentnošću sustava kako se ne bi nagađalo čija je zemlja koja se ne koristi i je li netko na njoj prijavio proizvodnju, tek se čekaju potezi novoimenovane ministrice poljoprivrede, koja će u narednih godinu dana do novih izbora trebati potporu poljoprivrednih proizvođača koji ne žele umanjivanje ili ukidanje svojih potpora. Stoga, ministrice, hitno ispravite nepravdu!
