Cilj svakog poljoprivrednika je dobar proizvod, zdravo tržište i dobit. Kada je prinos maksimalan, proizvod kvalitetan, plasman odličan, a dobit na vrhuncu, što uopće može poći po zlu? Sve!
Rijetko je na umu ono najvažnije, a to je sigurnost članova obitelji i ostalih djelatnika. Poljoprivreda je djelatnost s visokim rizikom po zdravlje i sigurnost osoba, nesreća čeka u zasjedi prilikom svakog koraka, stoga imamo dvije opcije: prepustiti sve sreći ili detektirati i adresirati potencijalne opasnosti.
Zdravlje je najveće bogatstvo i važno ga je očuvati jer kada je ono odsutno svi drugi planovi ,,padaju u voduʺ.
Visok postotak ozljeda kod poljoprivrednika
Sigurnost radnih uvjeta se postiže kroz smanjenje izloženosti rizicima kao što su čimbenici okoliša, vibracije, buka, dim, prašina, kemikalije. Utjecaj na zdravlje ima i nestandardno dugo radno vrijeme te rad noću i vikendom.
Imajući to sve na umu zanimljivo je spomenuti kako je kod poljoprivrednika relativno niska stopa bolovanja. U RH statističkim podacima o ozljedama na radu obuhvaćeni su samo radnici u poljoprivredi koji imaju ugovor o radu, a to je manji dio od ukupnog broja poljoprivrednika. Upravo to je glavni nedostatak spomenutih podataka, ne prikazuju realno stanje u cjelokupnoj djelatnosti. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu za 2022. za koje je HZJZ dobio podatke, u poljoprivredi se dogodilo njih 5,1 %, međutim broj ozljeda daleko premašuje zabilježene brojke.
Podaci Europske komisije za razdoblje 1995. – 2005. pokazuju da je stopa ozljeda u djelatnosti poljoprivrede na drugom mjestu, odmah iza građevinarstva dok je stopa smrtnih ozljeda najviša u odnosu na sve druge djelatnosti. Najčešći uzrok smrtnih ozljeda čine nezgode pri radu sa strojevima i padovi.
Prema podacima HZJZ o vrsti ozljeda na radu u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2022. godinu, više od tri četvrtine obuhvaćaju: rane i površinske ozljede, nagnječenja, potres mozga te iščašenja i uganuća.
Prema ozlijeđenom dijelu tijela najveći broj ozljeda odnosi se na gornje i donje ekstremitete. Zakon o zaštiti na radu je temeljni propis u RH sa svrhom provođenje mjera za unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. Podzakonski propisi reguliraju sredstva rada (građevine, opremu, strojeve i uređaje, instalacije) i preventivne mjere u cilju smanjenja opasnosti, štetnosti i napora prisutnih na radu.
Smanjimo prijetnje zdravlju
Opasnost predstavlja ono što može potencijalno nanijeti štetu. Rizik je vjerojatnost da će opasnost uzrokovati štetu.
Učestalim izlaganjem nekoj opasnosti povećavamo rizik od nastanka štete, stoga je korisno implementirati upravljanje rizicima kao sastavni dio procesa planiranja. Izloženost nizu opasnih i štetnih radnih uvjeta mogu u određenim okolnostima uzrokovati oštećenja zdravlja. Opasnosti rezultiraju ozljedama na radu, a štetnosti i napori najčešće uzrokuju profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom a mogu nastupiti i godinama kasnije.
Najčešće opasnosti u poljoprivredi su:
1. mehaničke opasnosti
2. opasnosti od električne struje
3. opasnosti od požara i eksplozije
4. opasnosti pri radu sa životinjama
U poljoprivredi su prisutne sljedeće štetnosti:
1. biološke štetnosti
2. kemijske štetnosti
3. čimbenici radnog okoliša
4. prašine
5. buka i vibracije
6. tjelesni napori
Smisao upravljanja rizicima je upoznati se s opasnostima i smanjiti rizik. Na taj način smanjujemo opseg neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja zdravlju pa tako i poslovnoj uspješnosti. (nastavlja se)
