Nakon 18 godina Hrvatska ponovno dobiva strategiju razvoja poljoprivrede i ribarstva, pod sloganom „Više od farme“ koja će odrediti smjer razvoja domaćeg agrara u narednih 10 godina. Taj strateški dokument prema kojem će se programirati i buduće mjere u višegodišnjem financijskom okviru Zajedničke poljoprivredne politike od 2021.-2027.g., treba proći kroz saborsku proceduru, a o tome što će se za hrvatske poljoprivrednike promijeniti u skorijoj budućnosti reći će za Gospodarski list državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je SLIKA-2-.-CESTITKA-1024x873.jpg
Zdravko Tušek je diplomirani inžinjer agronomije s dugogodišnjim iskustvom rada u kreiranju poljoprivrednih politika i upravljanju fondovima Europske unije te europskim sredstvima. Svoje bogato iskustvo u svim segmentima poljoprivrede stekao je kao pomoćnik ministra poljoprivrede, ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe te pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Aktualni je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, zadužen za upravljenje Programom ruralnog razvoja i Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo te programiranjem i usmjeravanjem EU sredstava u novom financijskom razdoblju.

Ruralni razvoj kao drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike financira se sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), s dugoročnim ciljem povećanja konkurentnosti poljoprivrede, održivog upravljanja prirodnim resursima i uravnoteženog razvoja ruralnih krajeva.

O razvoju poljoprivrede i ruralnih krajeva do 2030.g. pitanja državnom tajniku Tušeku postavili su poljoprivrednici, pretplatnici Gospodarskog lista, kojima zbog zaštite osobnih podataka nećemo navoditi imena.

  • VOĆAR IZ ERDUTA: Na koji način će Ministarstvo i država u narednom razdoblju – do 2030.g poticati razvoj lokalnog tržišta i kratkih opskrbnih lanaca kako bi se obuzdao prekomjerni uvoz, jer trenutno gubimo bitku s europskim proizvođačima, a domaći poljoprivredni proizvodi, čak i kad su cjenovno konkurentni, ne mogu naći put do tržišta?

-Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je niz aktivnosti u području kratkih lanaca opskrbe. Tijekom 2019. godine usvojene su izmjene Zakona o javnoj nabavi kojim je omogućeno posebno vrednovanje i davanje prednosti proizvodima iz kratkih lanaca opskrbe. Nadalje, u jačanju položaja lokalnog tržišta i kratkih lanaca vrlo je važno organiziranje proizvođača i njihovo povezivanje u djelotvorne tržišne modele zajedničkog rada i plasmana proizvoda. Proizvođačke organizacije su pravi put ka povoljnijem tretmanu na tržištu, s obzirom da se nastupa razjedinjeno, čime se gubi pregovaračka snaga. U tom smislu širenje organiziranja proizvođača Ministarstvo podupire mjerama potpore u ruralnom razvoju za uspostavu i rad proizvođačkih organizacija te kroz poseban program potpora za Operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća.

Osim toga razvijena je mjera za kratke lance opskrbe i lokalna tržišta. Visina potpore je 100.000 EUR-a, intenzitet je do 100%. Lokalnim tržištem smatra se tržište u radijusu 100 kilometara od gospodarstava s kojeg potječe proizvod, uključujući aktivnosti prerade, do krajnjeg potrošača. Ukupna sredstava javne potpore od 6,2 milijuna kuna bit će dodijeljena za 14 projekata.

Ciljevi strategije i samodostatnost

  • POVRĆAR IZ ČAZME: Koji je cilj strategije u sektoru povrćarstva do 2030.g.? Mogu li se strategijom u novom proračunskom razdoblju osigurati uvjeti da Hrvatska postane samodostatna u proizvodnji većine povrćarskih kultura i na koji način?

-Strategija je u svim sektorima poljoprivrede, a time i povrćarstvu, usmjerena povećanju produktivnosti i jačanju konkurentnosti, što podrazumijeva proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama. Postizanje ovih ciljeva nije moguće bez konkretnih mjera potpore, a iste se kreiraju i provode kroz Program ruralnog razvoja, izravnim plaćanjima i pratećim tržišnim mjerama.

U svrhu podizanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava koji se bave proizvodnjom povrća u plastenicima, pripremljen je i trenutno u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnosti Nacrt natječaja za provedbu tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – Ulaganja u proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru – plasteniku, koje završava 16. prosinca 2020. godine

Ovim Natječajem planira se financirati oko 50 hektara novih površina pod plastenicima, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 150 milijuna kuna. Prihvatljiva su ulaganja u podizanje i opremanje negrijanih plastenika (visoki tuneli) za proizvodnju na tlu te grijanih plastenika (uzgoj na tlu, hidroponski uzgoj na supstratu, uzgoj presadnica), te sustave za navodnjavanje, fertirigaciju i grijanje plastenika. Visina javne potpore po projektu iznosi od 5.000 do 150.000 EUR, a intenzitet javne potpore iznosi do 50%, odnosno 70%. Dodatno se priprema sličan natječaj za staklenike koji će biti objavljen sljedeće godine. Strategijom poljoprivrede predviđeno je da će se površine pod zaštićenim prostorima u doglednom razdoblju povećati za 500 ha.

  • RATAR IZ OSIJEKA: S obzirom na klimatske promjene i sve izglednije sušne godine, hoće li navodnjavanje napokon postati strateški cilj naše države i zašto država ne investira u velike projekte navodnjavanja na više od 20 tisuća hektara, pa i 50 tisuća ha, poput sustava Dunav-Tisa- Dunav u Vojvodini, umjesto malih parcijalnih projekata na nekoliko tisuća ha, koji se slabo ili nikako koriste, a od kojih koristi nemaju poljoprivrednici, već projektanti i izvođači radova?

-Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju izgradnja sustava javnog navodnjavanja financira se putem tipa operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ unutar Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. te je intenzitet potpore za ovu mjeru do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave, a visina potpore je od 150.000 do 15.000.000 eura po projektu.

Širenje navodnjavanja je uvijek interes poljoprivredne proizvodnje. Međutim, da bi se započelo s projektiranjem, odnosno izgradnjom sustava javnog navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, osim raspoloživog poljoprivrednog zemljišta i dovoljnih količina vode, krajnji korisnici moraju iskazati interes za navodnjavanje na najmanje 70% površina u obuhvatu planiranog sustava navodnjavanja. Za provedbu tipa operacije 4.3.1. objavljena su dva natječaja, kojima je stavljeno na raspolaganje ukupno 702 milijuna kuna. Ugovoreno je 17 projekata sustava javnog navodnjavanja ukupne vrijednosti veće od 666 milijuna kuna. Ukupna poljoprivredna površina obuhvaćena sustavima javnog navodnjavanja iznosi 6.959,70 ha. Programom Vlade RH predviđeno je udvostručiti navodnjavane površine u RH, a sredstva su osigurana u Planu za oporavak i otpornost i Programu ruralnog razvoja.

  • PČELAR IZ ZAGREBA: Planira li se smanjenje PDV-a na poljoprivredne proizvode, pa i pčelinje proizvode, kako bi se zaštitio domaći med i drugi proizvodi? Poznato je da neki proizvodi imaju i dvostruku stopu PDV-a. Hoće li se u razdoblju do 2030. poticati proizvodnja i izvoz meda ? Koji će biti odgovor u strategiji na izazove klimatskih promjena u poljoprivedi? Primjerice u pčelarstvu, zbog sve izraženijih klimatskih promjena, dosadašnje kulture, posebno za pčelinje paše nisu više odgovarajuće, pa treba pronaći strategiju u kojoj bi se vidjelo koje su to nove kulture koje podnose i više ekstreme.

-Ministarstvo poljoprivrede kroz provedbu tržišnih mjera pomoći sektoru pčelarstva kontinuirano provodi Nacionalni pčelarski program (NPP) s ciljem stvaranja boljih uvjeta pčelarstva te povećanja konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. vrijedan je 44,5 milijuna kuna. Ove godine su u potpunosti iskorištena raspoloživa sredstva te je korisnicima isplaćeno 14,8 milijuna. Tu su još projekti poput Nacionalne staklenke za med, oznake Med hrvatskih pčelinjaka i Školskog mednog dana u sklopu kojeg je samo ove godine, treću godinu zaredom, 35.596 učenika prvih razreda u 853 osnovne škole primilo hrvatski med u Nacionalnoj staklenci od 216 hrvatskih pčelara. Prepoznajući značaj pčelarskog sektora na globalnoj razini EU je predložila povećanje svog doprinosa za programe pčelarstva na 60 milijuna eura raspoređeno na države članice. Očekuje se da bi dodatna sredstva za pčelarstvo državama članicama trebala biti dodijeljena u 2021. godini. Važno je istaknuti da se puno radi na jačanju prepoznatljivosti hrvatskog meda na EU razini, u ovome trenutku Slavonski med ima zaštićenu oznaku izvornosti, a u postupku zaštite također su još 4 meda i to Zagorski bagremov med ZOI, Goranski medun ZOI, Istarski med / Istarski med ZOI i Dalmatinski med ZOI. U procesu programiranja u području pčelarstva za naredno razdoblje 2021. – 2027. godine, Ministarstvo poljoprivrede je predložilo jačanje zaštite okoliša i klimatske politike kao doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime poticanjem očuvanja oprašivača polazeći od činjenice da je medonosna pčela najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivač bilja, uključujući i samoniklo bilje.    

Tržišni poremećaji

  • SVINJOGOJAC IZ ĐAKOVA: Kako Ministarstvo namjerava u budućnosti onemogućiti ili minimalizirati tržišne poremećaje koji se javljaju svakih nekoliko godina, kao i ove godine zbog pandemije, pa se događa da iako proizvodimo svega 50% svinjskog mesa u odnosu na potrebe, da nas preplavi uvoz svinjetine po cijenama ispod proizvođačkih, a naši svinjogojci ne mogu prodati svinje niti ispod cijene? Ima li u strategiji išta o tome?

-S obzirom na organizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije temeljem koje se ne može zabraniti ili ograničiti uvoz, Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere kojima se nastoji ojačati sektor, te edukaciju i informiranje javnosti o važnosti domaće sirovine i kupnje domaćih proizvoda, te uspostave oznaka podrijetla i kvalitete. Izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je u proceduri donošenja, dodatno će se spriječiti dampinške cijene. Trenutno stanje uzrokovano pandemijom COVID-19 te afričkom svinjskom kugom na području Europske unije, stavilo je sektor svinjogojstva u vrlo izazovnu situaciju. Nastali poremećaji na tržištu ublažavaju se donošenjem konkretnih mjera potpore kao što su: Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, Odluka Vlade RH o privremenoj izvanrednoj mjeri pomoći za proizvođače tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom COVID-19 te za subjekte koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Izvanredna privremena potporom poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 “Mjera 21 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.“, Program potpore primarnim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 (koji je u procesu odobrenja od strane Europske komisije). Prije nekoliko tjedana otvoreni su natječaji za Reprodukcijske centre u svinjogojstvu (iz Mjere 4), ukupne vrijednosti potpore od 300 mil kn, za ulaganja namijenjena povećanju konkurentnosti u ovom sektoru, te se očekuje značajan iskorak u povećanju broja krmača i posljedično  broja tovljenika iz domaćeg uzgoja za 35-40%. Ministarstvo poljoprivrede nastaviti će s donošenjem mjera kako bi se stabilizirao sektor, uz naglasak na stvaranje nacionalne svijesti o dodanoj vrijednosti proizvoda s nacionalnog tržišta.

Perspektiva stočarske proizvodnje

  • PROIZVOĐAČ MLIJEKA IZ MEĐIMURJA: S obzirom da je cilj strategije povećanje produktivnosti, između ostalog i povećanje količine isporučenog mlijeka na 600 milijuna kg, hoće li za to biti osigurano 2,4 milijarde kuna u idućem proračunskom razdoblju, jer je toliko potrebno da se na planiranih 80 000 mliječnih krava poveća prosjek na 7500 kg. Kako će se uz te potrebne investicije u mljekarski sektor omogućiti OPG-ima i diverzifikacija proizvodnje, prema Zelenom planu kako bi imali stabilan izvor prihoda?

-U tijeku je izrada strateških dokumenata za razdoblje nakon 2020. godine na razini Republike Hrvatske, ali i na razini Europske Unije. Strateški dokumenti će objediniti ciljeve i aktivnosti u sektoru poljoprivrede, u kojima značajno mjesto zauzima stočarska proizvodnja uključujući i proizvodnju mlijeka. U procesu planiranja strateškog razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, uz usmjerenost prema povećanju produktivnosti na održiv i klimatski prihvatljiv način, planira se niz aktivnosti usmjerenih na ulaganja u nove tehnologije, lakši pristup informacijama i aktualnom znanju, što će u sinergiji omogućiti i diversifikaciju proizvodnje uz poticanje bolje povezanosti između proizvodnje i tržišta. Sektor govedarstva, a time i proizvodnja mlijeka svakako će biti jedni od prioriteta, te nam predstoji definiranje mjera i aktivnosti, a sredstva su osigurana u Planu za oporavak i otpornost i Programu ruralnog razvoja.

  • PROIZVOĐAČ JAJA IZ VARAŽDINA: Koja je perspektiva slobodnog uzgoja kokoši, s obzirom da je upitna zdravstvena ispravnost proizvoda kod alternativnih načina držanja kokoši jer je moguća pojava brojnih bolesti (epidemiološka situacija). I planiraju li se kroz 5 godina ukinuti eurokavezi i koja je alternativa?

-Alternativni sustavi proizvodnje nesilicama omogućavaju što prirodnije uvjete života te smanjuju stresna stanja. Za razliku od držanja nesilica u kavezima, omogućeno im je kretanje, istezanje nogu i krila, sjedenje na prečkama kao i zadovoljenje ostalih životnih potreba. Dobrobit je osnovna prednost alternativnih sustava držanja kokoši nesilica. Osim slobodnog načina držanja kokoši nesilica imamo podni i etažni način držanja kokoši koji nema ispuste. Trenutno je u pripremi natječaj Ministarstva poljoprivrede za provedbu tipa operacije 4.1.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva – sektor peradarstva – ulaganja u alternativne načine uzgoje kokoši nesilica koji će sufinancirati prelazak s kaveznog (obogaćeni kavezi) načina držanja kokoši nesilica na ostale alternativne sustave držanja, kao i izgradnju novih objekata. Trenutno je još uvijek kavezni (obogaćeni kavezi) način držanja legitiman, ali sve je veći interes potrošača i gospodarskih subjekata u plasmanu jaja koji uvjetuju plasman samo onih jaja koja nisu u kaveznom načinu držanja, stoga je na inicijativu proizvođača koji imaju kavezni način držanja i pokrenut natječaj kojim će im se omogućiti prenamjena načina držanja kokoši nesilica, uz što je moguće niže troškove.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je SLIKA-1.-OKVIR-1024x937.jpg

-Svim našim poljoprivrednicima i ribarima te njihovim obiteljima želim miran Božić u krugu najbližih i uspješnu novu godinu. Potrudit ćemo se poticati njihove uspjehe i biti vjetar u leđa, osiguravajući modele financiranja koji će odgovarati njihovim potrebama, pri čemu moramo biti usmjereni na unapređenje proizvodnje i rast produktivnosti, s ciljem jačanja konkurentnosti. U narednoj perspektivi imamo na raspolaganju gotovo 5 milijardi eura za sve vrijedne i ambiciozne projekte.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrza bakina oblatna
Sljedeći članakČokoladni roščići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.