Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudjelovali su na skupštini europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca koja je održana krajem rujna ove godine u Bruxellesu.

Među temama o kojima se razgovaralo bio je strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede, potreba za predvidljivošću poljoprivrednog sektora u okviru vizije budućnosti poljoprivrede koju je najavila Ursula von der Leyen, potreba za usklađenošću između trgovinske politike EU-a i njezinih unutarnjih poljoprivrednih ambicija, te uloga poljoprivrede u planu prilagodbe klimatskim promjenama.

Potrebno je izbjeći bilo kakve rezove potpora

-Tijekom skupštine održan je i sastanak zemalja V4. Na njemu se raspravljalo o važnim aspektima vezanima uz poljoprivredu i njezinu budućnost. Sudionici su posebnu pažnju posvetili očuvanju proračuna. Naglasili su potrebu da se izbjegnu bilo kakvi rezovi u nadolazećem programskom razdoblju. Ratari su se složili da je ključno pokrenuti inicijativu za utvrđivanje zaštitne cijene žitarica, s obzirom na trenutnu situaciju u sektoru otkupa, priopćeno je iz HPK.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore na skupštinu su zatražili zaštitnu cijenu pšenice. Zbog uvoza cijena je između 100-130 eura po toni, dok ulazni troškovi premašuju 200 eura. Osim žitarica, zbog tržišnih viškova iz Ukrajine pati i peradarski sektor, te sektor svinjogojstva, izjavio je na skupštini predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić.

Politička odluka je da pomognemo Ukrajincima, no trebamo koristiti podatke DG-AGRI-ja. EU je financijski u plusu zbog trgovanja, ali trebamo tražiti od DG TRADE-a postotak dobiti zbog žita za štete/gubitke koje su nastale EU poljoprivrednicima, rekao je na skupštini predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Delegacija HPK na skupštini COPA COGECA, Foto: HPK

Radna skupina za okoliš dovršila je opsežan dokument o Programu trgovanja emisijama za poljoprivredno-prehrambene proizvode (AgETS), koji uspostavlja sustav ograničenja i trgovanja za emisije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ovaj je dokument osmišljen kako bi usmjerio rasprave na nadolazećim radionicama, a sada je predstavljen.

Problem je što Komisija želi staviti teret na poljoprivrednike tako da ih oporezuje za višak CO₂ zbog čega je potrebno raditi pritisak na EK. Poljoprivrednici i uzgajivači mogu bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, ali moraju im se osigurati fair play na tržištu, odnosno potreban je ujednačeni pristup za poljoprivredu, ističu u HPK.

Tržišna situacija u EU

Članovi Copa Coga vodili su i oštru raspravu oko međunarodne trgovine i tržišne situacije u poljoprivredi EU. Tako je istaknuto da će za sve kulture, osim za maslinovo ulje i rižu, za koje se predviđa dobar urod i pristojne cijene, ova godina biti vrlo loša godina. Proizvodnja voća i povrća pretrpjela je niz ekstremnih klimatskih događaja i općenito loših vremenskih uvjeta u kombinaciji s velikim pritiskom štetnika i bolesti što je utjecalo ne samo na prinose, već i na kvalitetu, dok je potrošnja smanjena. Sektori šećerne repe i krumpira patili su od istih problematičnih uvjeta uzgoja što je dovelo do predviđene loše kvalitete i niske proizvodnje.

Situacija je vrlo slična za uljarice i žitarice gdje se predviđa da će žetva 2024. biti čak niža od 2023. koja je već bila izuzetno loša, a rezultati bi trebali biti najmanje 9 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka, dok su cijene i dalje niske, a troškovi proizvodnje visoki. Mnogi poljoprivrednici koji se bave ratarskim kulturama očekuju da će imati ogromne gubitke na ovoj proizvodnji. Za sektor stočarstva situacija je pozitivnija s relativno stabilnim i dobrim cijenama u većini sektora, osim svježih jaja gdje je vrhunac uvoza utjecao na cijene. Međutim, nekoliko sektora pogođeni su pojavom različitih bolesti, od širenja afričke svinjske kuge do virusa plavog jezika i kuge malih preživača, što dovodi do gubitka životinja i smanjenja produktivnosti.

Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora

Prethodni članakNatječaj za intervenciju 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika
Sljedeći članakOd hrvatskog polja do zagrebačkog stola
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.