Poljske kućice su male građevine koje se grade na polju, u voćnjaku ili vinogradu za potrebe rada na poljoprivrednom zemljištu. Takva gradnja smatra se gradnjom van građevinskog područja te se regulira u svakom gradu i svakoj općini važećim prostornim planom. Odredbe prostornog plana najčešće su prilagođene tradiciji izgradnje takvih zgrada na području na kojem se grade. Za navedene zgrade potrebno je ishoditi Građevinsku dozvolu.
Kako bi se točno utvrdilo koji su uvjeti za izgradnju ovakvih građevina, potrebno je angažirati arhitekta da za česticu na kojoj se namjerava graditi ovakva građevina pročita važeći prostorni plan te provjeri mogućnost gradnje.
Kako započeti?
Na primjer, Prostorni plan uređenja Grada Zaprešića za gradnju poljoprivrednih građevina i građevina vezane uz resurse poljoprivrednog zemljišta: spremnici voća, povrća, klijeti, vinski podrumi, kušaona vina i sl. ima nekoliko uvjeta. Za početak je za gradnju tih građevina na poljoprivrednom zemljištu potrebno da podnositelj zahtjeva za gradnju takve građevine putem izvoda iz upisnika poljoprivrednih proizvođača dokaže da mu je poljoprivreda glavno ili sporedno zanimanje. Zgrade se mogu graditi ako voćnjak ima najmanje 2 000 m2, a vinograd 1 000 m2.
Mogu se graditi kao prizemne građevine, eventualno s podrumom, smiju imati kosi krov bez nadozida. Kota poda prizemne etaže ne smije biti viša od 50 cm od zaravnatog i uređenog terena na njegovom višem dijelu. Visina građevine ne smije biti viša od 6 m na nižem, odnosno 3 m na višem dijelu uređenog terena oko zgrade.
Bruto površina prizemlja (ukupne dimenzije prizemlja) smije iznositi maksimalno 60 m2. Od toga maksimalno 20 m2 smije biti namijenjeno boravku ljudi. Ostatak prostora se mora koristiti isključivo za vinogradarske ili poljoprivredne potrebe. Kako bi se takve građevine mogle graditi, čestica na kojoj se grade mora imati pristup s prometne površine. Građevina mora biti udaljena najmanje 1 m od međe ako na toj strani nema otvore, a 3 m prema svim ostalim međama i regulacijskom pravcu (cesti).
Kako do poljske kućice u Zaboku?
Prostorni plan uređenja Grada Zaboka izvan građevinskih područja dopušta gradnju građevine za intenzivni uzgoj voća, povrća i cvijeća – staklenici, klijeti i spremišta voća u voćnjacima i vinogradima i sl.
U vinogradima i voćnjacima se mogu graditi klijeti i spremišta voća na česticama površine minimalno 600 m2, iznimno 400 m2 ako je čestica već izgrađena. Tako mala površina je određena zbog velike usitnjenosti posjeda na tom području. Klijeti i spremišta voća mogu se, ovisno o terenu, graditi kao prizemnice s podrumom ili suterenom s uređenim potkrovljem maksimalne tlocrtne bruto površine od 60 m2.
Propisane su i maksimalne svijetle visine etaža (visina od gotovog poda do stropa) koja za suteren iznosi 320 cm, za prizemlje 260 cm, a nagib krova je propisan između 25° i 45° uz obavezan pokrov crijepom. Kako bi klijeti i spremišta voća bila u skladu s tradicionalnom gradnjom, moraju biti s jedne strane udaljene minimalno 1 m od međe, a s druge strane 3 m. Sljeme krova i duža strana građevine moraju biti paralelni sa slojnicama terena.
Kako do poljske kućice u Pakracu?
Prostorni plan uređenja Grada Pakraca također na čestici na kojoj se gradi zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje da mora imati pristup s prometne površine. Mogu se graditi građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda, za smještaj i sklanjanje poljoprivredne mehanizacije i oruđa te njihovo održavanje, pojedinačne građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje i ostale pomoćne građevine za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Prostorni plan uvodi definiciju posjeda. Posjedom se smatra zemljište čije su katastarske čestice fizički povezane najmanje 60 % ukupne površine posjeda.
Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali ili poljski putovi. Minimalna veličina posjeda za gradnju ovakvih građevina je: 15 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, 4,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, 3 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, 4 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze itd. Udaljenost građevine od svih međa mora biti minimalno 3 m. Krovišta mogu biti ravna, s blagim nagibom ili kosa do 45°. Ako se grade na terenu u nagibu, građevine moraju biti na česticu postavljene paralelno sa slojnicama, niže od sljemena brda da se ne ocrtavaju na silueti brda. Obavezna je sadnja visokog zelenila oko građevina.
Kako do poljske kućice u Zadru?
Prema Prostornom planu uređenja Grada Zadra, na udaljenosti od više od 1000 m od obalne crte, na kopnu mogu se graditi građevine za smještaj poljoprivrednih alata i strojeva, građevine za čuvanje voćnjaka, vinograda i maslinika, staklenici, plastenici i drugo. Građevine za smještaj poljoprivrednih alata i strojeva, kao i građevina za čuvanje voćnjaka, vinograda i maslinika mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu pod uvjetom da je minimalna površina građevinske čestice 2000 m2, najveća dozvoljena tlocrtna površina građevine je 20 m2, najveća visina 3 m, a građevina mora biti udaljena 3 m od svih međa čestice.
Važno je znati?
Sve navedene građevine mogu biti izvedene kao montažne ili klasičnom gradnjom. Poljska kućica može biti i drvena kućica iz nekog vrtnog centra postavljena na temelje. Prostorni planovi rijetko propisuju način izvedbe, dok oblikovanje propisuju na način da takve građevine ne narušavaju izgled predjela u kojem se grade te da se uklapaju u okoliš. Uvijek se potiče korištenje obnovljivih izvora energije kao npr. fotonaponskih ćelija za korištenje električne energije te gradnja cisterni za opskrbu vodom.
Odredbe u prostornim planovima, ovisno o različitim potrebama investitora za uzgojem životinja, ribnjacima, turistička seoska domaćinstva i sl. su puno detaljnije i detaljnije propisane od ovih nekoliko primjera za poljske kućice uzetih preko cijele Hrvatske pa je važno definirati koja je funkcija građevine koju biste htjeli izgraditi van građevinskog područja.
