– Tri godine šumama Gorskog kotara hara epidemija potkornjaka i već je uništeno 30-40% površina pod smrekom, no posljedice bi uskoro mogle biti još i pogubnije, upozorili su europarlamentarka Marijana Petir i direktor Drvnog klastera Marijan Kavran na konferenciji za novinare u Zagrebu. Kavran je dodao da se prema neslužbenim procjenama dosadašnje štete uzrokovana najezdom potkornjaka, koji je nametnik koji se geometrijski širi, a prvi simptomi su sušenje stabala, kreće između 50 do 60 milijuna eura. Primjerice, na području Grada Čabra, ugroženo je više od 50% šuma, jer jedno bolesno stablo, putem vjetra, zarazi 15 zdravih stabala. -Slovenci su uz vlastite strojeve unajmili opremu iz Austrije. Tražili su i pomoć Europske unije, te privatnim šumovlasnicima dali i financijsku potporu i gotovo su svoje šume očistili od tog opakog nametnika, a Uprava Hrvatskih šuma u poslovnom izvješću hvali se kako su u 2015. na zaštitnim sredstvima uštedjeli 50 milijuna kuna, upozorio je Kavran i dodao da će zbog spomenute uštede Hrvatskih šuma, razmjeri golemih šteta biti očiti za pet do deset godina, no tako je to kada upravu vodi ne šumar nego matematičar, opominje Kavran. Europska komisija u srpnju je usvojila paket novog zakonodavstva u području politike ublažavanja klimatskih promjena u okviru EU-a, gdje je posebno apostrofirana upravo uloga šuma u smanjenju stakleničkih plinova, no RH bi mogla ostati uskraćena za moguće namjenske potpore. Hrvatska nije izradila nacionalni plan gospodarenja šumama, za razdoblje 2016.-2020., napomenula je europarlamentarka Marijana Petir, podsjetivši kako je to još jedan od repova što su ostali iza bivšeg ministra Tihomira Jakovine. S druge strane, lokalna uprava se žali da nitko nema prava ući u privatne šume, koje vlasnici mahom ne održavaju, a poseban problem su neriješeni imovinskopravni odnosi, pa malo tko zna gdje su međe. Struka, pak, upozorava da šume nisu valjano sanirane ni od posljedica golemog leda, koji je lani poharao 70% šuma u Gorskom kotaru, pa uništeno drvo i dalje trune u šumi. Na razini EU-a, podsjetio je Kavran, nedavno je usvojena studija o kaskadnoj, višestrukoj uporabi drvne sirovine. Energetski lobiji, na krilima izdašnih potpora i vlastite financijske moći, jer se u EU na dnevnoj bazi uvozi električne energije za milijardu eura, drvnoj industriji sve agresivnije otimaju sirovinu. Tom studijom EK šalje poruku da drvnu sirovinu primarno treba koristiti u dugim ciklusima, za proizvode visoke dodane vrijednosti i potom je, tek po isteku njihova vijeka trajanja, oporabiti. Međutim, u Hrvatskoj se drvo uopće ne reciklira, a cilj je da do 2030. godine to bude 50%. Ovako procijenjena vrijednost šuma u Hrvatskoj, na 60 milijardi kuna, koje pokrivaju 47% državnog teritorija, samo gubi na vrijednosti.
