Sporazum o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) službeno je donesen 2. prosinca 2021., a novi propisi stupili su na snagu 1. siječnja 2023. te se njima nastoji osigurati održiva budućnost europskih poljoprivrednika. Novi propisi nastoje pružiti usmjereniju potporu manjim poljoprivrednim gospodarstvima i omogućiti veću fleksibilnost državama članicama u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima.
Europski zeleni plan odražava težnju Europe da bude prvi klimatski neutralni kontinent, a u središtu ovoga plana nalaze se održivi prehrambeni sustavi. Ciljevi EU-a su: osigurati sigurnost opskrbe hranom s obzirom na klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti; smanjiti utjecaj prehrambenog sustava EU-a na okoliš i klimu; jačati otpornost prehrambenog sustava EU-a i predvoditi globalnu tranziciju prema konkurentnoj održivosti „od polja do stola”.
Postoje prioriteti
U skladu s reformom Zajedničke poljoprivredne politike dio sredstava nužno je alocirati za navedene prioritete: konkretno minimalno 25 % alokacije izravnih plaćanja mora ići kroz eko sheme, a minimalno 35 % alokacije za ruralni razvoj mora biti kroz okolišne intervencije. Doprinos klimatskim ciljevima osigurat će se kroz potpore praksama i ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama (investicije u navodnjavanje, zaštitu od mraza/tuče, nadstrešnice i lokve za napajanje stoke, podizanje suhozida, terasa, živica) te praksama s ciljem ublažavanja klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova, investicije u obnovljive izvore energije).
Doprinos ciljevima za očuvanje okoliša osigurat će se kroz potpore praksama vezanim uz zaštitu tla, vode i zraka (ekološka poljoprivreda, povećanje organske tvari u tlu, smanjenje uporabe pesticida) dok će se doprinos ciljevima za zaštitu prirode osigurati kroz potpore praksama i ulaganjima koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i ruralnog krajobraza (potpore za ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže NATURA 2000; za zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, zaštićenih leptira i ptica; za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti i dr.).
Nova obvezna pravila
Kako emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede u Hrvatskoj uglavnom proizlaze iz gospodarenja tlom i gnojem, hrvatski poljoprivrednici morat će poštovati nova obvezna pravila za zaštitu organske tvari i sadržaja ugljika u tlu. U okviru ekoshema za koje se prima potpora osigurat će se bolji plodored i upotreba usjeva koji vežu dušik (kao što su mahunarke), održavanje obilježja krajobraza, upotreba prirodnog gnojiva na obradivom zemljištu, ispaša na pašnjacima i primjena metoda kojima se smanjuje erozija tla.
Važnu ulogu u zelenom planu ima ekološka poljoprivreda čiji se udio u proizvodnji i dalje nastoji povećati. Kako bi se održala i obnovila bioraznolikost, hrvatski poljoprivrednici dobit će potporu za očuvanje živica, ekstenzivnih voćnjaka i ekstenzivnih maslinika, kao i potpore za očuvanje 27 autohtonih pasmina ugroženih domaćih životinja. Također, značajna se pažnja posvećuje poboljšanju dobrobiti životinja na način da se poboljšavaju životni uvjeti za stoku. Poljoprivrednici koji uđu u mjere dobrobiti životinja se obvezuju da će provoditi dodatne zahtjeve i obveze u uzgoju i držanju domaćih životinja, koji su iznad temeljnih zakonskih odredbi za pojedinu vrstu životinje.
Potrebno je napomenuti da je cilj ove potpore zapravo nadoknada dodatnih troškova koji se javljaju radi bolje prehrane i skrbi, povećanja raspoloživog prostora za svaku životinju i mogućnosti da životinje određeno vrijeme provedu na otvorenom, odnosno nadoknada eventualno izgubljenog prihoda radi ispunjavanja dodatnih uvjeta. Dakle, svi dodatni prihodi koje poljoprivrednici dobiju korištenjem ovih mjera izravno su namijenjeni pokrivanju povećanih troškova koji će se javiti radi zadovoljenja novih, strožih uvjeta proizvodnje.
Korisnici Jedinstveni zahtjev za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja predaju podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Provedba je određena Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (NN 25/2023) te će poljoprivrednicima u 2023. godini za provedbu mjera i intervencija iz ovoga Pravilnika biti na raspolaganju ukupno 490,6 milijuna eura.
U intervencije proizvodno nevezanih izravnih plaćanja spadaju:
- Osnovna potpora dohotku za održivost
- Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost
- Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
- Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina (Eko shema)
- Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima (Eko shema)
- Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (Eko shema)
- Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama (Eko shema)
- Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina (Eko shema)
- Konzervacijska poljoprivreda (Eko shema)
- Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (Eko shema).
- IAKS mjere ruralnog razvoja:
- Smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima
- Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama
- Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
- Ekološki uzgoj
- Plaćanja za dobrobit životinja
- Očuvanje obilježja krajobraza
- Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika
- Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.
Potrebno je napomenuti, da svi poljoprivredni proizvođači korisnici intervencija izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja iz Strateškog plana, tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu moraju poštivati sustav uvjetovanosti kako je propisano Pravilnikom o uvjetovanosti (NN 26/2023). Uvjetovanost je vezana uz područja: klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost eko-sustava; javno zdravlje i zdravlje bilja i dobrobit životinja.
Kontrola uvjetovanosti uključuje administrativnu kontrolu, provjeru sustavom za nadzor površina (Monitoring) i kontrolu na terenu uvjetovanosti kod obveznika. Kontrolu uvjetovanosti provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Administrativne kazne za nepoštivanja uvjetovanosti određuju se u skladu s Prilogom III. Pravilnika o uvjetovanosti i ovise o utvrđenoj nesukladnosti, njezinom opsegu, ozbiljnosti, namjeri, ponavljanju i trajanju. Administrativna kazna ne primjenjuje se ako je njezin iznos po obvezniku u kalendarskoj godini 100 eura ili manji.
Poljoprivrednici daju doprinos očuvanju okoliša
Ukratko, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., po prvi puta omogućuje ostvarivanje potpora za eko sheme kao jednogodišnje klimatsko okolišne intervencije unutar izravnih plaćanja.
Iako se od 2023. godine ukidaju zelena plaćanja, eko sheme ih izravno ne mijenjaju zato što su zelena plaćanja za korisnike izravnih plaćanja bila obvezna, dok obveze za provedbu eko shema korisnici preuzimaju dobrovoljno. Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici koji koriste poljoprivredno zemljište upisano u ARKOD sustav uz ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora. Prihvatljiva površina za provedbu intervencija je 1 ha.
Kroz sve intervencije (mjere) poljoprivrednici daju svoj doprinos očuvanju okoliša i smanjenju i ublažavanju klimatskih promjena, a prihvaćanjem određenih praksi i metoda uzgoja, koje nadilaze uobičajene metode, kroz potpore se zapravo nadoknađuju povećani troškovi ili izgubljeni prihodi u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Za eventualne nedoumice i pitanja oko ove tematike možete se obratiti lokalnoj podružnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
