Školski obrok mora biti primjer kako za relativno malo novca skuhati kvalitetno i zdravo jelo, a ne da to bude trauma iz djetinstva. Treba li djeci, osim besplatnih, osigurati i zdrave te kvalitetne obroke? Pitanja su to i komentari koji su se mogli čuti na radionici vezanoj uz projekt uvođenja eko hrane u zagrebačke osnovne škole koja se održala sredinom siječnja u OŠ Trnsko u Zagrebu.
Grad Zagreb je početkom siječnja pokrenuo postupak zelene javne nabave hrane za osnovne škole. Riječ je o pilot projektu u kojem sudjeluje 31 osnovna škola i Grad mladih, podružnica „Vladimir Nazor“ Zagrebačkog holdinga, a cilj kojeg je učenicima osigurati sezonsku, ekološki i lokalno proizvedenu hranu. Ovim projektom, koji će trajati tri godine, obuhvaćeno je oko 15.000 učenika.
Uravnotežena i kvalitetna prehrana od vitalnog značaja za rast i razvoj djece
–Projekt zelene javne nabave hrane za osnovne škole jedan je od projekata koji me najviše veseli. Grad Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi sustav nabave ekološke hrane u javne ustanove i na to smo izuzetno ponosni, istaknuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
–Uravnotežena i kvalitetna prehrana od vitalnog je značaja za pravilan rast i razvoj djece. Naš je cilj stvoriti održivi sustav prehrane – uvođenjem ekološki, lokalno i sezonski proizvedene hrane, skraćivanjem transporta, smanjenjem ambalaže, učenicima osigurati kvalitetnu hranu, a poljoprivrednicima osigurati tržište za ekološke i lokalne proizvode te tako pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, zaštiti prirode i okoliša, dodao je.
Uz voće, povrće, jaja, proizvode od žitarica iz ekološke proizvodnje, školama uključenima u pilot projekt zelene javne nabave eko hrane osigurat će se i druge ekološki proizvedene namirnice i proizvodi poput orašastih plodova, namaza, griza i meda. Nakon isteka ovog razdoblja, zahtjeve za sudjelovanje bit će moguće podnositi tijekom cijelog vremena trajanja dinamičkog sustava javne nabave od tri godine. U sklopu projekta je također organiziran posjet jednom ekološkom imanju te je uspostavljena međunarodna suradnja i razmjena dobrih praksi sa Slovenijom i Austrijom. U Ljubljani su se predstavnici pilot škola i gradskih ureda upoznali sa slovenskim iskustvima i najboljim praksama uvođenja eko hrane.
–Zelenom javnom nabave eko hrane postižemo tri cilja – zdravu i kvalitetnu prehranu naše djece i mladih, poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažavanje klimatskih promjena kroz kraće lance nabave, zaključila je zamjenica Dolenec.
–Grad Zagreb je tako tijekom siječnja održao niz radionica za potencijalne ponuditelje kako bi ih upoznao s mogućnostima i uvjetima zelene javne nabave.
Na radionici u OŠ Trnsko na kojoj je prisustvovao Gospodarski list, Sonja Karoglan Todorović, predsjednica Radne skupine za zelenu javnu nabavu i urbanu prehranu iz Grada Zagreba, istaknula je kako će se tijekom spomenutog razdoblja i tijekom pilot projekta odvijati 4 paralelna procesa, a to su značajno povećanje broja obroka u školama, uvođenje novog sustava (dinamičke) javne nabave, što znači da tijekom projekta mogu dodavati nove proizvode, zatim uvođenje novih jelovnika, te uvođenje eko hrane u pilot škole. Josip Petrović, ravnatelj OŠ Trnsko, jedne od 31 zagrebačke škole koja sudjeluje u projektu, pozvao je proizvođače da sudjeluju u projektu i naveo da mu je iznimno zadovoljstvo što se prva radionica održala upravo u njihovoj školi koja je ujedno i eko škola.
–To je i jedan od razloga zašto smo se odlučili priključiti projektu te što više učenicima približiti pojam eko i kroz prehrambene namirnice i kroz razmišljanje o životu kroz pristup dobrim životnim navikama, rekao je za Gospodarski list ravnatelj Petrović. Glavni je program rada Međunarodne eko škole, čiji su član, i promicanje zdravih stilova života. Kako ravnatelj Petrović kaže, Udruga Lijepa Naša preuzela je licencu Međunarodne eko škole, a dobrobit su i razne partnerske suradnje između škola članica. S druge strane smisao leži i u želji za što više zdrave djece, djecu otvorenog uma, razmišljanja na pozitivan način, što ekološke hrane, što korištenja proizvoda domaćih proizvođača, povezanost kroz domoljublje i slično, kazao je ravnatelj.
–Djecu treba podučavati da znaju cijeniti i razvijati im svijest o plodovima zemlje i o ljudima koji se svakodnevno trude proizvesti hranu. Ravnatelj OŠ Trnsko, Josip Petrović
U OŠ Trnsko postoji projekt gdje putem razglasa informiraju djecu o namirnicama koje jedu kroz zanimljiv pristup i manje poznate informacije o proizvodu.
Odakle ideja i potreba za pokretanjem ovog pilot projekta?
–Ovakav projekt zahtjeva određenu dozu fleksibilnosti svih strana, kazala je voditeljica Karoglan Todorović, i nastavila kako se niti u jednom trenutku ne smije ugroziti opskrba škola, te kako je jasna komunikacija iznimno bitna u ovom partnerskom odnosu.
–Ideja pilot projekta je došla iz nove, zelene gradske politike. Gradska vlast ima uvođenje ekološke hrane u javnim ustanovama kao jedan od prioriteta. Ideja je da se postignu tri cilja, od kojih je jedan upravo uvođenje eko hrane u škole što do sad nije bio slučaj. Drugi cilj je poboljšanje socio-ekonomskog statusa, tj. da povećamo tržište eko proizvođača, dok je treći da ovakva proizvodnja i nabava eko hrane doprinese prilagodbi na klimatske promjene, zaštite prirode i dr., rekla je Karoglan Todorović.
Cilj Grada je da u razdoblju provođenja projekta dođu do udjela od 15 % ekoloških proizvoda, no ako se taj cilj ostvari i ranije, udio se može i povećati. Do spomenutog postotka su došli na temelju dubinske analize i stanja na tržištu.
–Htjeli smo krenuti s ciljem koji je realan. Na godišnjoj razini za 15.000 učenika,dolazimo do brojke od oko 15 milijuna obroka, te od spomenutog broja obroka, 15 % trebalo bi biti eko podrijetla.
–Na ovom projektu poklopilo se nekoliko stvari, a jedna je i politička volja bez koje nema ništa. S druge strane, dobivali smo komentare kako se to ne može zbog više stvari, jer ljudi uvijek krenu sa skepsom, a već sada smo napravili velike korake, poput pojednostavljivanja postupka i zahtjeva prema proizvođačima i dobavljačima, a na taj način stvaramo mogućnost onima koji ne bi mogli zadovoljiti uvjetima koji su uobičajeni u javnoj nabavi, poput višegodišnjih ugovora s davanjem iste cijene, kazala je voditeljica projekta.
–Jasno je da očekujemo da će biti raznih izazova koje ćemo nastojati riješiti tijekom trajanja projekta, zato ovo i jest pilot projekt. Prvenstveni cilj je da naučimo na koji način ovo zaista možemo provoditi, prilagoditi procese, da vidimo koji su problemi i na koji način ih možemo riješiti, istaknula je Karoglan Todorović.
Proizvođači pozdravljaju projekt
Matea Novak s ekološkog poljoprivrednog gospodarstva Novak, posjetila je radionicu i pozdravila je odluku Grada Zagreba da se eko hrana uvede u osnovne škole. Planiramo sudjelovati i krenuti, kazala je, te nastavila kako se u postupku nabave pronalaze u više proizvoda. Na pitanje o zastupljenosti ekološke poljoprivrede u RH i prostora za napredak, naglašava kako je takva proizvodnja na mizernoj razini, te dodaje kako se na razini države proizvede oko 1.500 tona eko povrća, što je iznimno malo.
–Nadam se da će ovaj projekt potaknuti postojeće proizvođače na proširenje postojećih kapaciteta, kao i konvencionalne proizvođače da razmisle o tome da se preorijentiraju na eko proizvodnju, ili barem dio svoje proizvodnje. Planiramo ulagati u mehanizaciju i preradu, a što se projekta tiče, moramo napraviti prve korake, a zatim greške ispravljati u koracima. Vidimo da je puno truda uloženo u ovaj projekt, završava Matea.
Nadamo se da će proizvođači u ovom pilot projektu vidjeti i iskoristiti priliku i kroz udruživanje zbog zajedničkog nastupa, uvođenjem novih proizvoda, prerade itd.
Tekst i foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
