Sredinom ožujka u Zagrebačkom inovacijskom centru ZICER, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević otvorio je seminar o prehrani i zelenoj javnoj nabavi za ravnatelje i djelatnike škola u osnovnim školama Grada Zagreba. Cilj seminara je bio upoznati djelatnike osnovnih škola s aktualnostima u organizaciji školske prehrane i predstaviti pilot projekt „Zelena javna nabava hrane u školama grada Zagreba“ koji ima za cilj uvođenje ekološke i lokalno proizvedene hrane u gradske osnovne škole.
Svaki 5 učenik osnovnih škola u Hrvatskoj pohađa nastavu u Zagrebu u kojem se za učenike priprema 13 milijuna obroka, a u vrtićima 20 milijuna, dok se na hranu samo u Zagrebu troši više od milijardu eura, pa je cilj da na tom tržištu najviše sudjeluju poljoprivrednici iz Zagreba i Zagrebačke županije, kojih ima oko 2000, kao i oni iz susjednih županija, kako bi se lokalno proizvedena hrana sa što manje transporta i skladištenja dopremala i pripremala za dječje obroke. Trenutno 59 tisuća zagrebačke djece dobiva obroke u školama, što je oko 90% djece, zahvaljujući mjeri Vlade RH za prehranu osnovnoškolaca, a prije koje je obroke dobivalo 44 tisuće djece. Grad Zagreb kao osnivač treba osigurati uvjete za ustanove u Zagrebu i povećati kapacitete i opremu u školskim kuhinjama.
Glavna 3 cilja projekta
Na predavanjima je istaknuto kako su alarmantni podaci o pretilosti djece, a Hrvatska je po debljini stanovništa na posljednjem mjestu u EU i imamo u prosjeku najdeblje stanovnike. Stoga je potrebno mijenjati prehrambene navike, što znači smanjenje korištenja brzo pripremljene hrane i polugotovih proizvoda lošije kvalitete i umjesto toga priprema svježih namirnica za kvalitetnije obroke.
Tri su glavna cilja projekta: 1. Unapređenje zdravlja djece, tako da djeca dobiju jela od kvalitetnih, lokalno proizvodenih i svježih namirnica; 2. Da se omogući bolji socio-ekonomski status poljoprivednicima, odnosno osigurano trženje i lakši plasman proizvoda lokalnim proizvođačima, i 3. Ublažavanje klimatskih promjene, krozu smanjenje utjecaja na okoliš i bacanje hrane.
Projekt će trajati 18 mjeseci, a plan je da dobrovoljno sudjeluje 10 osnovnih škola na području grada Zagreba, a nakon toga da se uključuju i druge škole. Projektom se predviđa certificiranje proizvođača, jamstva sljedivosti i kvalitete proizvedene hrane, definiranje kriterija u postupcima javne nabave i standardizacija jelovnika, kao i informacijsko-edukativni program kako bi se školski djelatnici, roditelji i djeca upoznali sa svim aspektima projekta. Minimalni cilj je da bude 15% ekološki proizvodene hrane u osnovnim školama i još 15% proizvoda s oznakama kvalitete.
Prilika za hrvatske OPG-ove
Na ovom seminaru je naglašeno da će se projektom osnažiti kratke lance opskrbe.
Kratki lanci opskrbe podrazumijevaju smanjivanje broja posrednika do najmanje mjere koja je moguća kako bi gotov proizvod bio dostavljen na mjesto krajnje potrošnje, a idealna situacija kada proizvođač izravno prodaje potrošaču bez ijednog posrednika. Korištenjem kratkih lanaca opskrbe, lokalnim proizvođačima ostaje veći udio dodane vrijednosti proizvoda. Osim toga, jača se lokalna ekonomija koja omogućava održivost bavljenja poljoprivredom i opstojnost malih poduzeća, obrta i poljoprivrednih gospodarstava.
Zakonom o javnoj nabavi omogućeno je javnim naručiteljima da kriterij cijene ili troška nije jedini kriterij za odabir ponude pri nabavi poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane.
Javni naručitelji mogu pri odabiru najpovoljnije ponude primijeniti dodatne kriterije i relativne pondere vrednovanja ponuda u pogledu svježine i kvalitete hrane, ambalaže, kratkoće transporta, smanjivanja negativnih emisija i utjecaja na okoliš.
U prilagodbi tim novim zakonskim odredbama potrebno je informirati proizvođače kako bi se pripremili i odlučili svojim ponudama sudjelovati u javnoj nabavi hrane koju će u budućem razdoblju provoditi bolnice, škole te druge ustanove iz javnog sektora.
Isto tako treba provoditi informiranje javnih naručitelja da pri nabavi poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane na transparentan način koriste kriterije prema kojima se vrednuje svježina i kvaliteta, s obzirom da cijena ili trošak nije jedini kriterij prilikom odlučivanja naručitelja o izboru budućeg dobavljača.
Međutim, manji proizvođači ukazuju da se na javnom pozivu teško probijaju, da u javnoj nabavi teško mogu zadovoljiti uvjete količine ili vremena i dinamike isporuke te da iz tih razloga budu odabrane ponude većih dobavljača, odnosno trgovačkim društvima.
Potrebno je stoga potaknuti proizvođače poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na jače međusobno povezivanje kako bi i u tom pogledu mogli udovoljiti natječajima javnog sektora. Osim toga, njihovo međusobno povezivanje omogućava da veći dio ostvarene vrijednosti proizvoda ostane proizvođačima, a sklapanje terminskih ugovora može biti stimulacija za daljnji razvoj i podizanje kvalitete proizvoda, odnosno za planiranje povećanja količina ili broja proizvoda.
Jedan od mogućih načina poslovnoga povezivanja su proizvođačke organizacije, koje mogu logistički i administrativno pomoći proizvođačima u pripremi ponuda, praćenju ispunjavanja ugovornih obveza te objedinjavanju ponude poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane.
Osim toga proizvođačke organizacije mogu ponuditi predpripremu hrane za javne ustanove (narezane ili naribane namirnice, oguljen krumpir i sl.) što s jedne strane doprinosi smanjenju otpada od hrane, a s druge doprinosi boljem iskorištavanju instaliranih kapaciteta i racionalnom povećanju zapošljavanja.
Proizvođačke organizacije mogu osigurati da se proizvodnja bolje planira i prilagođava potražnji, osobito što se tiče kvalitete i količine uz optimiziranje troškova proizvodnje te stabiliziranje proizvođačkih cijena.
Stanovnike Zagreba treba nahraniti i zelena javna nabava prilika je OPG-ovima, da se njihovi proizvodi nađu na tanjurima bolnica, vrtića i škola.
