Zbog čestih pojava stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora je postala redovna tehnološka mjera. Pravilnom primjenom biostimulatora smanjuje se negativan učinak brojnih stresnih uvjeta; poput niske ili visoke temperature, nedostatka vlage i ostalih stresnih uvjeta. Danas se najviše upotrebljavaju biostimulatori na bazi aminokiselina i ekstrakta morskih algi.
Oni imaju dokazani učinak na biljku, male doze primjene i prihvatljivu cijenu za poljoprivrednog proizvođača. Kod izbora biostimulatora potrebno je voditi računa o sastavu proizvoda i izvornoj sirovini; sve kako bi primjenom bio ostvaren očekivani učinak. Na tržištu danas postoji veliki broj preparata te se izbor može prilagoditi svim vrstama poljoprivredne proizvodnje: od proizvodnje na otvorenim poljima ratarskih kultura do intenzivne proizvodnje povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.
Biostimulativni učinak na biljku
Biostimulatori su spojevi (tvari) različitog porijekla i različitog kemijskog sastava koji imaju biostimulativni učinak na biljku. Primjenom biostimulatora (aminokiseline, ekstrakti morskih algi, huminske kiseline, fosfiti i dr.) smanjuje se učinak stresnih uvjeta na biljku te se pozitivno utječe na otpornost biljke na abiotske i biotske čimbenike stresa i time povećava kvaliteta i visina prinosa.
Prema podacima koje prenosi časopis Bussinesswire (2020.g.) globalna vrijednost tržišta biostimulatora procijenjena je na vrijednost od 2,6 milijardi USD; prema istim predviđanjima vrijednost tržišta biostimulatora u 2025. godini iznosila bi oko 4,9 milijardi USD. Velika potražnja za biostimulatorima uvjetovana je tehnološkim razvojem poljoprivredne proizvodnje, ali isto tako i sve jače izraženim stresnim uvjetima tijekom poljoprivredne proizvodnje. Stres uvjetovan niskom ili visokom temperaturom kao i nedostatkom vode glavni su čimbenici smanjenja visine i kvalitete prinosa poljoprivrednih kultura.
Kako na ukupnu potrošnju biostimulatora utječe cijena i doza po jedinici površine, najprodavaniji proizvod na tržištu biostimulatora su i dalje proizvodi na bazi aminokiselina. Ostale se grupe proizvoda koriste u manjim količinama. Poticaj primjeni biostimulatora je i uvođenje visokoprinosnih sorti i hibrida u poljoprivrednu proizvodnju. Tamo se bez ciljane primjene biostimulatora ne može postići očekivani visoki prinos i kvaliteta. Biostimulatori igraju važnu ulogu u cvatnji i oplodnji svih poljoprivrednih kultura.
Danas je u proizvodnju biostimulatora uključen veliki broj tvrtki, koje su okupljene oko nekoliko strukovnih organizacija. Jedna od takvih organizacija je i European Biostimulants Industry Council (EBIC) koji okuplja 55 tvrtki koje se bave proizvodnjom biostimulatora. Osnovna uloga ove strukovne organizacije je unaprjeđenje tehnologije proizvodnje i učinkovitosti biostimulatora te razvoj zakonodavnog okvira za proizvodnju i trgovanje biostimulatorima. Jedna od važnijih aktivnosti je i stručno i znanstveno promoviranje primjene biostimulatora kroz organizaciju stručnih skupova poput svjetskog kongresa na temu biostimulatora. Oni su do sad bili organizirani u Strasbourgu (Francuska, 2012.), Firenci (Italija, 2015.), Miami (SAD, 2017.), Barceloni (Španjolska, 2019.) i Florida (SAD, 2021.).
Kakav učinak biostimulatori imaju na biljku?
Biostimulativni spojevi (tvari) imaju učinak na biljku s aktivnim utjecajem na sljedeće procese u biljci:
- povećanje otpornosti na stresne uvjete;
- poticanje svih fizioloških procesa u biljci (rast, cvatnja, oplodnja, sinteza suhe tvari);
- bolje usvajanje hraniva (povećanje učinkovitosti gnojidbe) i
- povećanje kvalitete i visine prinosa poljoprivrednih kultura.
Važno je istaknuti da iako biostimulatori povećavaju učinkovitost gnojidbe, oni nisu gnojiva i ne mogu zamijeniti ulogu gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prema podijeli koje navode Halpern i sur. (2015.) biostimulatori se mogu podijeliti u sljedeće skupine proizvoda:
- biostimulatori na bazi aminokiselina;
- biostimulatori na bazi ekstrakta moorskih algi (Ascophyllum nodosum, i dr.) i ekstrakti mikroalgi;
- biostimulatori na bazi huminskih ekstrakata (huminske i fulvo kiseline);
- mikrobiološki preparati (metaboliti gljiva, bakterija i ostalih mikroorganizama);
- elementi u tragovima (silicij, jod, selen i drugi rijetki elementi);
- vitamini B i D grupe i
- fosfiti.
U poljoprivrednoj proizvodnji su najčešće u primjeni biostimulatori na bazi aminokiselina i ekstrakta morskih algi te preparati na bazi huminskih kiselina.
