U ukupnom razvitku Hrvatske poljoprivreda ima važnu ulogu, jer se procjenjuje da više od pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednom gospodarstvu i da oko 10 posto radno sposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede.
Prema podacima državne statistike, u posljednjem desetljeću su upravo seoska gospodarstva prodajom voća i povrća na tržnicama na malo realizirala više od 60% ukupne količine tržišne prodaje tih proizvoda.

Usitnjeno zemljište – mala gospodarstva
Uz voće i povrće i prodaja maslinova ulja i vina na kućnom pragu najzastupljeniji je vid prodaje. Koga se smatra poljoprivrednikom i koji su načini odnosno oblici obavljanja poljoprivredne djelatnosti u svrhu prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda – česta su pitanja na koja odgovor nalazimo u zakonskoj regulativi. Sukladno Zakonu o poljoprivredi (NN br. 66/01, 83/02, 149/09),
“poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi”. Poljoprivredom se smatra, prema istom zakonu, gospodarska djelatnost koja obuhvaća bilinogojstvo (uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja), stočarstvo (uzgoj stoke, peradi i ostalih domaćih životinja) te s njima povezane uslužne djelatnosti (npr. priprema zemljišta, sjetva, sadnja, žetva, njega stoke, i sl.), osim veterinarskih usluga i usluga uređenja i održavanja krajobraza.  Poljoprivrednik može obavljati poljoprivrednu djelatnost kao stalno zanimanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu, a ono mu može biti i dopunska djelatnost. Uz to, ukoliko se poljoprivredna proizvodnja obavlja isključivo za potrebe članova gospodarstva onda ono ne podliježe nikakvim ograničenjima ni obvezama, ali zato nema pravo nastupa na tržištu. U prodaju mogu ići i proizvodi prvog stupnja njihove prerade, kao što su kiseli kupus, prerađevine od voća i povrća, proizvodi i prerađevine od mesa.
Obiteljsko poljoprivredno ili seljačko gospodarstvo (OPG) predstavlja samostalnu gospodarsku i socijalnu jedinicu utemeljenu na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

Legalizacija prodaje poljoprivrednih proizvoda
Za prodaju poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na svom OPG-u obvezatan je upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se obavlja u regionalnim uredima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravo prodaje, uz nositelja gospodarstva, stječu i članovi kojima je nadležni ured ispostavio iskaznicu OPG-a, a ne drugi članovi na osnovi rodbinskog ili kojeg
drugog ugovornog ili radnog odnosa. Uz legalizaciju prodaje svojih proizvoda OPG-i na temelju upisa u Upisnik stječu i pravo na državne potpore ili poticaje sukladno Zakonu o državnoj potpori (NN 92/10). Poljoprivrednik svoje proizvode može prodavati ukoliko osnuje obrt prema Zakonu
o obrtu (NN 49/03). Obrt se može obavljati i sezonski, najdulje šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Svojstvo obrtnika stječe se upisom u obrtnički registar u nadležnim županijskim uredima.
Uz ta dva načina poljoprivredni proizvođač, sam ili zajedno s drugim zainteresiranim fizičkim ili pravnim osobama, može na temelju Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03), radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti osnovati trgovačko društvo (društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo). Upisom u trgovački registar u nadležnom trgovačkom sudu stječu pravo obavljanja registrirane djelatnosti.

Posredstvo zadruge
Jedan od načina plasmana svojih poljoprivrednih proizvoda koji je nepravedno zapostavljen zbog vezivanja uz socijalističko privređivanje je i prodaja posredstvom poljoprivredne zadruge. Sukladno Zakonu o zadrugama (NN 36/95,67/01,12/02,34/11), poljoprivrednik može posredstvom poljoprivredne zadruge, na temelju ugovora o proizvodnoj kooperaciji, prodavati vlastite proizvode na tržištu. Nastavno na određivanje tržišnih standarda za voće i povrće, donesen je Pravilnik o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem (NN 91/10) u koji su se dužni upisati svi trgovci koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće za koje je propisan tržišni standard. Pri tome se trgovcem smatraju sve pravne i fizičke osobe koje posjeduju voće i povrće s ciljem njihova izlaganja i stavljanja na tržište, uključujući i OPG-e (osim prijevoznika). Svi nabrojeni subjekti kad prodaju svoje proizvode na tržištu obvezni su ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete za pojedine oblike i načine prodaje, na mjestu prodaje isticati oznaku tvrtke ili naziva, voditi knjigu popisa (osim OPG-a ), pridržavati se propisanog radnog vremena i sl. Na taj način ostvaruje se osnovno načelo slobodnog i ravnopravnog nastupanja svih subjekata na tržištu, a upravo Zakon o trgovini deklarira trgovca kao osobu koja se bavi trgovinom slobodno i uz jednake uvjete na tržištu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPileći bataci s medom i šljivama
Sljedeći članakUpis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.