Proizvodnja organo-mineralnog gnojiva – prilika i obveza

Budući da je ovih dana kutinska tvornica gnojiva počela s ograničenom proizvodnjom, a prema najavama novih vlasnika, planirana su i nova ulaganja i modernizacija, stoga donosimo članak o proizvodnji organo-mineralnog gnojiva, kao nove prilike, ali i obveze.

Proizvodnja organo-mineralnog gnojiva početno je inicirana potrebom sanacije kosina i površina odlagališta fosfogipsa Kutina kao obvezna prva faza radova prije njegove sanacije i zatvaranja.

Aktualna situacija, potrebna sanacija i zatvaranje odlagališta neaktivnog od 2009. godine od kad je “Petrokemija d.d.” prestala proizvoditi fosfornu kiselinu koje je EU označila “crnom točkom”, kao i potrebe da se nagomilani jalovinski mulj pročistača otpadnih voda, posebno najvećeg pročistača Grada Zagreba (ZOV) počne sustavno zbrinjavati, prilika je da se provede ideja proizvodnje organo-mineralnog gnojiva. Osiguranje hrane za rastuću populaciju, traženje novih izvora fosfora (u EU označen kritičnim materijalom) i ambiciozni plan EU da se do 2030. smanji potrošnja anorganskih gnojiva za 20 %, te novi pristup nakon Direktive 86/278 regulacije proizvodnje gnojiva (EU Fertilizers Regulation and JTC proposal), daje priliku za korištenje jalovinskog mulja otpadnih voda (JM).

Poznato je da jalovinski mulj sadrži vrijedne nutrijente, organski dušik, inorganski fosfor, a srednji sadržaj se kreće za ukupni N oko 4-5 %, P 2-3 % i K do 0,5 %. Pored toga poznat je njegov učinak na poboljšane osobine tla i razvoj korijenskog sustava biljke. S druge strane poznati su negativni učinci teških metala i patogena u JM, a u posljednje vrijeme i utjecaj mikroplastike. Fosfogips, nastao u procesu proizvodnje fosforne kiseline od fosfata u industriji gnojiva, sadrži korisne komponente, Ca, SO₄ i fosfor u formi P₂O₅, ali i štetne komponente, kao flour (F), a u našem slučaju radi se o materijalu označenom kao TNORM (radioaktivnost nastala djelovanjem čovjeka).

U cilju održavanja sigurne razine kisele vode na odlagalištu, ona se neutralizira s CaO nakon čega se stvara talog kalcijskih, forfornih i fluorovih soli, a izbistrena voda s pH 6 (do 6,5) se ispušta u okoliš. Talog neutralizacije, odložen u posebnu kazetu odlagališta K 4/1, sadrži korisni fosfor oko 16 %, fluor 5 %, ali i kadmij 59 mg/kg. Dodamo li tome korištenje plina kao glavne sirovine u proizvodnji gnojiva i energetsku krizu koja može potrajati godinama, i posljedično tome neizbježni rast cijena gnojiva koje je sve manje dostupno poljoprivrednicima.

Stručna ekološka i poljoprivredna znanost zaključila je da dosadašnja upotreba anorganskih gnojiva značajno degradira produktivnost tla do te mjere da je ugrožen mikrobiološki život u tlu, tako da je donesena odluka da se do 2030. godine smanji potrošnja ove vrste gnojiva za najmanje 20 %.

Od početne ideje stvaranja mješavine gnojiva za zaštitu kosina odlagališta Kutina simulirane su mješavine fosfogipsa (PG), jalovinskog mulja pročistača voda (JM) i taloga neutralizacije kisele vode odlagališta fosfogipsa (TN) i utvrđeno je, koristeći aktualne postojeće sigurne podatke kemijskih analiza, da je moguće proizvesti organo-mineralno gnojivo, koja za dva tipična primjera isti se mogu deklarirati na sadržaj glavnih korisnih komponenti:

• Mješavina PG:JM = 1:1 sadrži – S 17 %, P 1 %, N 1,6 % Ca 15 % i TOC (totalni organski ugljik) 13 %, ili
• Mješavina PG:JM:TN = 55 % : 35 % : 10 % sadrži – P 2,2 %, K₂O 1 %, S 10 %, Ca 18 % i TOC 10 % (Kadmij, Cd 9 mg/kg)

Regulativa u svijetu, EU i kod nas

Svijet, kao i EU nije jedinstven u pogledu korištenja JM i PG, kako u raznim granama industrije, tako i u poljoprivredi. Mnogoljudne zemlje svijeta u pravilu koriste bez ograničenja JM i PG u poljoprivredi. EPA je postavila ograničenja u pogledu radioaktivnosti za upotrebu PG u industriji za TNORM od 370 Bq/kg za Ra 226 (US EPA 1992, pa neki stručnjaci zaključuju da se radi o „strategiji čuvanja sirovine“ za budućnost (sadrži rijetke zemlje – REE i određenu količinu fosfora). EPA mijenja kruti stav, pa u listopadu 2020. dozvoljava da se fosfogips koristi za izgradnju puteva (ali udaljen najmanje 12 metara od kuća).

Praksa u EU je podijeljena u propisima korištenja fosfogipsa i jalovinskog mulja, kao i u RH. Zapažajući nedostatke donosi se uredba EU 2019/1009 (pravila o sadržaju gnojidbenih proizvoda u EU…) koja u preambuli navodi “…Postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojenja. Kao važan poticaj za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala trebali bi se utvrditi usklađeni uvjeti za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu. Promicanje veće upotrebe recikliranih hraniva dodatnobi pospješilo razvoj kružnog gospodarstva i omogućilo resursno učinkovitu opću upotrebu hraniva te istodobno smanjila ovisnost Unije o hranivima iz trećih zemalja.

Stoga bi se područje primjene tog usklađivanja trebalo proširiti kako bi obuhvatilo reciklirane i organske materijale“. Stoga se od trenutka ispunjavanja svih zahtjeva ove Uredbe takvi proizvodi više ne bi trebali smatrati otpadom (Direktiva 2008/98/EZ) te bi zato trebalo omogućiti pristup gnojidbenim proizvodima koji sadržavaju takve oporabljene vrste materijala ili se od njih sastoje”.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, iskoristio tehnički razvoj i dodatno potakli proizvođači da u većoj mjeri upotrebljavaju vrijedne tokove otpada, sa znanstvenim analizama i uspostavom zahtjeva u pogledu upotrebe na razini Unije, za takve proizvode trebalo bi početi odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Trebalo bi dopustiti slobodno kretanje na unutarnjem tržištu gnojidbenog proizvoda EU-a koji ispunjava zahtjeve ove Uredbe…., ako su dosegli točku u proizvodnom lancu nakon koje više ne predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, za sigurnost ili za okoliš.

Najnoviji Zakon o gospodarenju otpadom (NN br. 84/2021.) na tragu je promjena pa navodi u članku 1., stavak 3., “… uvjeti za rad odlagališta i zahtjevi za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječili ili što više smanjili štetni učinci na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i efekt staklenika,… , s ciljem uspostave kružnog gospodarstva te osiguranja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom, zbrinjavanja otpada koji nije uporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, te osiguranja postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.“

U RH na snazi je Zakon o zaštiti tla (NN br. 71/2019.) koji u članku 4. daje granice za unošenje metala u tlo, ovisno o pH tla, a u članku 6. navodi „Jalovinski mulj (JM) se ne može unositi u poljoprivredno tlo u cilju zaštite onečišćenja tla te radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja….zaštite prirode i okoliša“. U slučaju probne proizvodnje organo-mineralnih gnojiva upotrebom PG i JM, kriterij “ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, za sigurnost ili okoliš”, proširen i kriterijem “za zaštitu tla”, trebao bi poslužiti konačnoj ocjeni sukladnosti namjene i izdavanje dozvole za primjenu.

Osnovne komponente i eventualni dodaci smjesi

Odlagalište fosfogipsa Kutina, koje se prostire na 160 ha, sadrži oko 8 mil. tona nusproizvoda iz procesa prerade fosfata u cilju dobivanja fosforne kiseline. Kemijski sastav i druge osobine fosfogipsa prikazane su tablici 1, a na slikama odlagališta.

Tablica 1. Kemijski sastav i druge osobine fosfogipsa