U proizvodnom pogonu Hrvatske industrije šećera (HIŠ) u Županji, jedinoj preostaloj hrvatskoj šećerani, sredinom rujna obilježen je početak 76. kampanje prerade šećerne repe. Povodom toga tvornicu je posjetilo izaslanstvo Vlade RH na čelu s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.

S predsjednikom Uprave HIŠ-a Željkom Zadrom i suradnicima razgovarali su o poslovanju tvrtke i ključnim izazovima u ovogodišnjoj kampanji te programima potpore hrvatskim proizvođačima šećerne repe – kooperantima HIŠ-a – u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i mjera domaće nacionalne potpore.

Još donedavno Hrvatska je imala 3 šećerane. Zbog smanjenja cijene šećera na tržištu, smanjene su i cijene kooperantima za šećernu repu. To je izazvalo gubitak proizvodnih površina i količina šećerne repe kao sirovine u proizvodnji šećera. To je dovelo do zatvaranja prvo virovitičke šećerane Viro, a potom je ugašena i osječka Šećerana.

Ostala je samo Sladorana Županja kao jedina hrvatska tvornica šećera. Njeno je poslovanje i proizvodnja ove godine na mukama, i to nikako slatkim. Procjenjuje se pad prinosa šećerne repe zbog negativnog utjecaja suše. Tu su i teškoće s porastom cijena inputa u proizvodnji. Stoga su na sastanku naglašene potrebe da se daljnjim nastojanjima Vlade RH održe površine pod šećernom repom i proizvodnja šećera u RH.

Bit će dovoljno šećera za domaće tržište

Šećerna repa je nužna sirovina za daljnju opstojnost proizvodnje šećera. Od iznimne je strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, ali i kultura koja ima značajnu ulogu u plodoredu, istaknula je ministrica Vučković u Županji.

Dodala je kako će u tom svjetlu Vlada i Ministarstvo razmotriti i dodatnu pomoć toj industriji u vremenima višestruke krize te pokušati kompenzirati eventualne gubitke, i putem posebne potpore namijenjene nadoknadi troškova energije sektoru prerade, koja je u izradi te vrijedna 200 milijuna kuna. Također i da prema svim dostupnim podacima kojima Ministarstvo raspolaže, šećera na domaćem tržištu ima dovoljno i nestašica ne bi trebalo biti.

U 2021. godini za ovu vrijednu kulturu kroz proizvodno vezane potpore isplaćeno je 35,6 milijuna kuna. Nastavak potpore u narednom razdoblju definiran je Strateškim planom 2023.-2027. Također i sredstva vrijedna 73,5 milijuna eura za daljnja ulaganja u sustave navodnjavanja.

Posljednjih su godina, podsjetila je ministrica, hrvatski proizvođači ostvarivali sve bolje i bolje prinose. Oni su postali respektabilni i na europskoj razini. Međutim, suša je ove godine bila viša sila i učinila je svoje. I zato je, bitno ulagati u navodnjavanje, koje će jamčiti sigurnu proizvodnju i dostatne količine repe.

Na razini Hrvatske odobreno je 789 milijuna kuna potpore za 19 projekata sustava navodnjavanja. Oni obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara. U postupak e-savjetovanja upućen je i poseban Natječaj vrijedan 63,5 milijuna kuna. On se odnosi isključivo na ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.

Prema prvim podacima Hrvatske industrije šećera proizvodnja šećera u tržišnoj godini 2021./2022. iznosi oko 135 tisuća tona šećera. To je u odnosu na prethodnu tržišnu godinu više za 7,2 %.   

Predsjednik Uprave HIŠ-a, Željko Zadro je kazao da problemi u šećernoj industriji i gubitci s kojima su suočeni traju već četiri godine. Zbog cijene energije sada su dodatno složeni, jer je šećerana među najvećim potrošačima plina u Hrvatskoj.

Ministrici smo predložili nekoliko konkretnih mjera na koji način prevladati ovu krizu i zadržati domaću proizvodnju repe na 12.000 hektara, što bi trebalo značiti sigurnost za opstanak ove industrije u Hrvatskoj.

U ovogodišnjoj su kampanji u HIŠ-u planirali preraditi 700 tisuća tona šećerne repe. S obzirom na sušu i trenutačne pokazatelje, količine će biti oko 20 posto manje. Digestija je nešto lošija nego lani, tako da će i proizvodnja šećera biti manja, približno 25 posto. Poručio je da nestašice šećera na tržištu nema, niti će je biti. Glavni problem na policama je, objasnio je, godišnje doba u kojemu se nalazimo. Sada je znatno povećana potreba za šećerom – od vinara, proizvođača rakije do proizvođača pekmeza i džemova.

Šećera će biti, ali je pitanje po kojoj cijeni, napominje Zadro.

Također je rekao kako županjska šećerana kupcima šećer isporučuje po cijenama u skladu s Vladinom mjerom i da njihovi kupci ne gube.

Imamo svoje kupce koji su sve vrijeme šećerne krize bili uz nas i prema njima ćemo poštovati ovu mjeru. S našim dugogodišnjim ugovornim partnerima i kupcima u maloprodaji uskladit ćemo nastavak suradnje u skladu s ovom privremenom mjerom, zaključio je.

Predložena otkupna cijena šećerne repe za sljedeću godinu viša je od ovogodišnje. Iz razloga je to jer su svi troškovi puno veći nego što su do sada bili. U HIŠ-u prate situaciju i dižu cijene. Za sljedeću je godinu njihov prijedlog 40 eura, ili 300 kuna za tonu, plus tri dodatna eura, ovisno o kretanju cijene šećera.

Prethodni članak300 milijuna kuna izvanredne pomoći sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakOdržan 3. Festival indijanske banane
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.