Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje, pa se na taj način postiže snažniji, siguran razvoj tijekom vegetacije, viši prinos, kvalitetniji plodovi bolje zdravstvene vrijednosti.
Provedenim istraživanjima utvrđeno je da proljetnom i kasno proljetnom prihranom maslina omogućuje se veći randman maslinovog ulja, veći sadržaj fenola, povećan sadržaj oleinske kiseline te veći udio aromatskih tvari u ulju, čime se pridonosi većoj zdravstvenoj vrijednosti takvog ulja. Isto tako u sličnom istraživanju kod jabuka i kupina dobiveni su veći plodovi te veći sadržaj suhe tvari i šećera u bobicama grožđa. Ovo naročito vrijedi za dušično sumporna gnojiva ASN i Petrokemijas.
Prva prihrana
Za proljetnu prihranu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična (KAN, UREA) i dušično sumporna gnojiva (ASN i Petrokemijas ), ali i NPK gnojiva ako nije obavljena osnovna gnojidba u jesen. Ako u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo obavlja se i osnovna gnojidba sa NPK 7-20-30, u količini od 350 – 600 kg/ha (35 – 60 kg/1000 m2 ili 35-60 g/m2) odnosno 60-100 grama po trsu.
Prihrana voćaka i vinograda obavlja se zasebnim dušičnim gnojivima poput UREE sa 150-200 kg/ha (15-20 kg/1000 m2 ili 15-20 g/m2) ili KAN-om sa 300 – 450 kg/ha (30-45 kg/1000m2 ili 30-45 g/m2) ili dušično sumpornim gnojivima poput ASN-a sa 300 – 450 kg/ha (30-45 kg/1000 m2 ili 30-45 g/m2) ili Petrokemijas-a sa 400-600 kg/ha (40-60 kg/1000 m2 ili 40-60g/m2). Navedenu količinu dušičnog (KAN, UREA) ili dušično sumpornog gnojiva (ASN, Petrokemijas) podijeliti u dva obroka s razmakom 30-40 dana. Ako se prihrana vinograda obavlja zasebno po trsu tada se u prvoj prihrani tijekom ožujka ili travnja dodaje 15-20 grama UREE ili 20-25 g KAN-a ili 20-25 g ASN-a ili 25-30 grama Petrokemijasa.
Druga prihrana
Druga prihrana vinograda može se obaviti 30 – 40 dana nakon prve pri čemu se po trsu dodaje 20-25 grama KAN-a ili ASN-a ili 25-30 grama Petrokemijas-a. Osim navedenih dušik se može unijeti putem NPK gnojiva s povišenim sadržajem dušika NPK 20-10-10 (400-600 kg/ha ili 40-60 kg/1000 m2) ili NPK 15-15-15 (550-800 kg/ha ili 55-88 kg/1000 m2) ili NP 20-20 (400-600 kg/ha ili 40-60 kg/1000 m2). Ako se navedena gnojiva primjenjuju zasebno po trsu u prvoj prihrani dodaje se 80-100 grama, dok 20-30 grama u drugoj. Na lužnatim tlima ASN i Petrokemijas omogućuju bolju dostupnost blokiranih mikrohraniva i fosfora čime se osigurava opskrba potrebnih hraniva i bolje zametanje cvjetnih pupova za sljedeću vegetacijsku godinu. Primjena dušično sumpornih gnojiva moguća je na kiselim tlima, ali je potrebno prethodno obaviti kalcizaciju.
Petrokemijas i ASN
Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je interesantan za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje sadržaj fenola i suhe tvari te postotak ulja u plodu.
ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj fenola, proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka.
Gnojidba mineralnim dušičnim i dušično sumpornim gnojivima u voćnjaku jabuke u Kneževim vinogradima na lužnatom tlu utjecala je na značajno veći prinos ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman bez gnojidbe. Isto tako prihrana putem tekućih mineralnih gnojiva Fertina (Fertina V, Fertina Fe, Fertina B, Fertina R) dala je povećan prinos u svim gnojidbenim tretmanima. Gnojidba s UREOM imala je najveće povećanje prinosa dok najveća prosječna masa ploda utvrđena je nakon gnojidbe s Petrokemijasom i ASN-om. Najmanja je prosječna masa ploda utvrđena na kontrolnom tretmanu bez gnojidbe dušičnim gnojivima. Općenito, gnojidba dušikom značajno je povećala i visinu i širinu ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman u navedenom voćnjaku.
Iz navedenih primjera vidljiva je dobrobit gnojidbe jer redovitom i pravilnom gnojidbom osigurava se nesmetan rast i razvoj trajnih nasada uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.
