Zbog usklađivanja s europskom Direktivom iz područja nepoštenih trgovačkih praksi u poslovanju s hranom, predložene su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Uz terminološko usklađivanje, ovim Zakonom proširuje se i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode, obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka. Proširuje se i obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.

Zbog takvih praksi poljoprivrednici odustaju od proizvodnje

Nepoštena trgovačka praksa rak rana je hrvatske poljoprivrede, a nerijetko zbog postojanja takvih praksi, poljoprivrednici se prestaju baviti poljoprivredom a oni koji su možda razmišljali o poljoprivredi kao pozivu, odustaju od te ideje. Hrvatska je prepoznala taj problem te sam ponosna što je i na moju inicijativu došlo do stvaranja zakonodavnog okvira kojim se pokušalo nepoštenim trgovačkim praksama stati na kraj jer je potpuno jasno da je taj problem ogroman i da trgovce i otkupljivače treba zakonom obvezati na poštivanje onih slabijih u lancu opskrbe hranom a to su poljoprivrednici, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i podsjetila da je Hrvatska ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske direktive te je učinjen pomak, no i dalje postoji problem na što ukazuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi.

Da je riječ o velikom problemu s kojim su suočene i druge države članice govori i činjenica da su pregovori na europskoj razini oko donošenja Direktive o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse i njenog obuhvata trajali gotovo 5 godina.

Ovaj Zakon ne može riješiti sve probleme poljoprivrednika

Njime su regulirane čak 43 nepoštene trgovačke prakse što pokazuje kolika kreativnost u osmišljavanju prijevara vlada na našem tržištu no moram reći da tu nije kraj jer listu treba još dodatno proširiti i kao nepoštenu praksu dodati prodaju proizvoda po cijeni nižoj od proizvodne cijene, smatra Petir.

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru

Postavlja se pitanje kako je moguće da mlijeko kojem je primjerice proizvodna cijena jedne litre 50 eurocenti, u Hrvatskoj se prodaje već po 30 eurocenti ili pak svinjsko meso čija proizvodna cijena je 1,43 eura po kilogramu u Hrvatsku se uvozi po 80 eurocenti te prodaje po svega 2 eura dok se u državi iz koje je uvezeno prodaje po 4 eura? Slična situacija događa se i sa šećerom koji dolazi na hrvatsko tržište po 50% nižoj cijeni od proizvodne, a postoje primjeri i s drugim proizvodima.

U tom smislu predlažem nadopunu zakona da se sankcioniraju dampinške i predatorske cijene kao i da se zakonom regulira da krajnja prodajna cijena poljoprivrednog proizvoda ne može biti niža od proizvodne cijene, istaknula je Petir.

Ona kao problem vidi i nepoštenu trgovačku praksu otkazivanja dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, za koju ona smatra da je potrebno jasno propisati da se radi o ukupnoj narudžbi, a ne njenom dijelu. uvjetovanju nabave repromaterijala isključivo od kupca poljoprivrednog proizvoda s izlikom postizanja određene kvalitete proizvoda, a što bi se također moglo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. Upozorila je da uz postojeće dobrovoljne standarde kvalitete proizvoda, Republika Hrvatska može uvesti i one obvezne, koji ne narušavaju funkcioniranje unutarnjeg europskog tržišta, a takvi primjeri dobre prakse se već primjenjuju u drugim državama članicama Unije.

S takvim propisivanjem kvalitete proizvoda, pomoglo bi se domaćoj proizvodnji a eliminirao bi se jedan dio nelojalne konkurencije iz uvoza. Mišljenja sam kako je predložene nepoštene trgovačke prakse potrebno što jasnije definirati kako u budućnosti ne bi došlo do manipulacija“, naglasila je Petir i zaključila:

-Proširenje obuhvata broja nadziranih subjekata u okviru ovog Zakona je dobrodošlo, kao i preciznije propisivanje ugovornih obveza, povećanje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi i mogućnost nenajavljenih kontrola no to pitanje treba detaljnije regulirati kako se ne bi dogodilo da se taj članak zloupotrebljava ili da zbog nedorečenosti ta odredba bude neprovediva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPoljoprivrednici, planirajte na vrijeme prijavu za natječaje!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.