Posljednji statistički podaci pokazuju da 80 % EU sredstava namijenjenih za poticaje u poljoprivredi dobiva samo 20 % od svih poljoprivrednih gospodarstava u EU. To bi u prijevodu značilo da se većina poticaja dodijeljuje gospodarstvima s velikom ekonomskom veličinom koja ionako radi ekonomije obujma vjerojatno imaju solidne zarade od svojih poljoprivrednih aktivnosti.
Osim toga, prosječna starost nositelja poljoprivrednog gospodarstva u EU je 57 godina, te kontinuirano nestaje otprilike 800 farmi dnevno sukladno izjavi povjerenika Europske Komisije za poljoprivredu, Janusza Wojciechowskija, na posljednjoj Agricultural Outlook konferenciji u Bruxellesu.
Jačanje pomoći malim gospodarstvima
Svjesni negativnih trendova i nepovoljne distribucije EU sredstava, odlučeno je na razini EK pokrenuti inicijativu za strateški dijalog svih relevantnih aktera u poljoprivrednom sektoru kako bi se osigurala stabilnost, sigurnost, održivost i solidarnost u poljoprivredi.
Jedan od budućih fokusa sasvim sigurno će biti stavljen na jačanje pomoći malim i srednje velikim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, na suzbijanje prekomjerne koncentracije zemljišta te usvajanje obveznog ograničenja, što uključuje smanjenje izravnih plaćanja za najveće korisnike. Osim toga i dalje će se osigurati mehanizam poticaja za mlade poljoprivrednike čime se želi potaknuti smjenu generacija i modernizaciju u poljoprivredi.
Iako se već dugi niz godina debatira o stvarnim učincima izravnih plaćanja, još uvijek nije izgledno da će se ona ukinuti u obliku u kojem trenutno postoje. Njihova svrha i dalje ostaje osiguranje sigurne opskrbe hranom održavajući stabilne prihode poljoprivrednika koji „moraju pristojno zarađivati „za život radeći na zemlji“. Procjena je da u prosjeku 23 % svih prihoda poljoprivrednika dolazi iz poticajnih sredstava te se vjeruje da to osigurava dohodovnu sigurnost. Međutim, takva sigurnost ne dolazi „besplatno“.
Od poljoprivrednika se traži usvajanje održivih praksi za očuvanje biraznolikosti i čistog okoliša. Ti su zahjevi u praksi često u konfliktu sa zahtjevima povećanja proizvodnje, pa se stoga kompromisi nagrađuju u obliku zelenih poticaja. I takav se model očekuje u budućnosti – lišen regulatornih obaveza očekuje se više dobrovoljnih sudjelovanja u mjerama s ciljevima očuvanja okoliša, klimatskim ciljevima i ciljevima za dobrobit životinja.
Treći stup za krizne intervencije?
Nova vizija Zajedničke poljoprivredne politike razmatrat će sasvim sigurno i nove instrumente pomoći koje su se pokazale prijeko potrebnima u zadnjih nekoliko godina. Razorne poplave, požari, potresi i bolesti poharali su dijelove Europe te su utjecale na poremećaje na tržištu. Kako bi se pravovremeno interveniralo, razmišlja se o uvođenju trećeg stupa za krizne intervencije. Nova briga dolazi i s mogućim priključivanjem Ukrajine u europsku obitelj.
Ukrajina ima izrazito velika poljoprivredna gospodarstva, gdje je prosječno velika farma puno veća od prosječne u EU. Uključivanjem Ukrajine u ZPP dovelo bi do smanjenja od 20 % poticaja zemljama članicama EU, stoga će rasprava strateškog dijaloga morati sagledati cjelovitu reformu programa za poticaje. Trenutno u tome prednjači Njemačka koja je već na svojem nacionalnom planu osnovala znanstveno-tehničko vijeće najavljujući zalaganje za ukidanje poticaja izravnih plaćanja u budućnosti te jačanje mjera za ruralni razvoj.
