Udruga Biovrt završila je projekt „Školska banka sjemena za budućnost” . U sklop projekta je uz redovne nastavne biovrtlarske aktivnosti u PŠ Novom Selu Rok i OŠ Vratišinec oformila i dvije školske banke sjemena.

Kroz edukacijski program na 6 predavanja sudjelovalo je 125 učenika obje škole. Na 28 vrtlarskih radionica i 6 terenskih edukacija sudjelovalo je 40 učenika. Educirali su se o vrtlarenju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Udruga Biovrt održala je 7 volonterskih akcija na kojima je sudjelovalo više od 150 volontera. Ostvareno više od 300 volonterskih sati.

Očuvanje bioraznolikosti

Učenici su ,,uvedeniʺ u zaboravljeni svijet baštine naše lokalne zajednice. Povezivali su tako djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Osim u školskim vrtovima svake škole, učenike su educirani i na terenskoj nastavi. Učili su o očuvanju bioraznolikosti kod ustanove Međimurska priroda u centru “Med dvemi vodami” te na imanju Udruge Biovrt Silvije Kolar-Fodor.

Organizirana je i terenska edukacija na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. To je bila izvrsna prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te važnosti raznolikog konzumiranja za zdravlje.

Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu igru „Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima“. Pomoću nje su učenici vježbali prepoznavanje biljaka u različitim fazama rasta i njihovo sjeme. Predsjednica udruge Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o skupljanju sjemenja najčešćih biljaka koje uzgajamo u vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire.

Edukativni video o čuvanju sjemenja na kojem su osnovne informacije o skupljanju i čuvanju sjemena može se vidjeti na poveznici:

https://www.youtube.com/watch?v=7WANgwnlid0

Premijerno je prikazan na završnim konferencijama projekta u PŠ N.S.Rok i u OŠ Vratišinec. Projekt “Školska banka sjemena za budućnost” trajao je od 08.11.2021. pa sve do 31.08.2022. Provela ga je udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Izvor: Udruga Biovrt – u skladu s prirodom

Prethodni članakHrvatsko sjeme preduvjet je za proizvodnju hrvatske hrane
Sljedeći članakU Virovitici održan 25. Viroexpo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.