Ovaj osvrt potaknut je nedavnim upućivanjem u elektroničko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Nacrta strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (Strateški plan ZPP-a). Savjetovanje je otvoreno do 12. rujna. Osvrt se neće baviti sadržajem i kvalitetom Strateškog plana ZPP-a, već će razmatrati proces njegove izrade.
Kako se radi o dokumentu koji je osnova za povlačenje sredstava iz europskih poljoprivrednih fondova, izuzetno je važno kad je sam proces izrade započeo. Također i na koji se način dokument rađao do njegove konačne verzije. Osim toga, da bi dokument bio provediv, realan i kvalitetan, te prepoznao ključne potrebe i jasno definirao ciljeve, važno je znati tko je i u kolikom broju aktivno sudjelovao u procesu njegove izrade. U sam proces izrade nužno je uključiti što je moguće veći broj dionika, prvenstveno poljoprivrednika.
Na vrijeme i s voljom?
Prijedlog Uredbe o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove (u daljnjem tekstu Uredba) koje izrađuju države članice Komisija je objavila 1. lipnja 2018. S obzirom da je za dvije godine odgođena primjena novog programskog razdoblja (1.1.2023.) i da je bilo vidljivo u kom smjeru će se kretati nova Zajednička poljoprivredna politika, zemlje članice su dobile još više vremena za izradu strateških planova. Konačnu verziju Uredbe Europski parlament i Vijeće su usvojili 2. prosinca 2021.
Sukladno Uredbi države članice su imale obvezu slanja strateških planova do 31. prosinca 2021. Hrvatska je svoj Prijedlog Stateškog plana ZPP-a dostavila Komisiji točno tog dana. Postavlja se pitanje zašto se tek sada jedan od ključnih dokumenata za razvoj hrvatske poljoprivrede u petogodišnjem razdoblju stavlja na elektroničko savjetovanje, umjesto da je to učinjeno na samom početku procesa izrade?
Prvi krug konzultacija na terenu koje je provodilo Ministarstvo poljoprivrede odvijao se od 25. lipnja do 12. srpnja 2021. godine. Iako Ministarstvo u svojim priopćenjima navodi da se radi o konzultacijama s dionicima, na održanim radionicama su samo prezentirani nacrti SWOT analiza, identificirane potrebe i strateški ciljevi novog programskog razdoblja. Da bi se radilo o konzultacijama, sudionicima je prije održavanja radionica trebalo poslati nacrte dokumenata. Sve kako bi se mogli pripremiti za aktivno uključivanje u proces izrade strateškog plana. Međutim, takav pristup je potpuno izostao ne samo u prvom krugu konzultacija, već i u svim ostalim krugovima. Drugi krug konzultacija održan je u listopadu 2021. Opet je izostao širok i participativan proces izrade, jer dokument nije bio dostupan sudionicima. Ministarstvo je za ta događanja pripremilo samo powerpoint prezentacije iz kojih je vrlo teško pristupiti sveobuhvatnoj analizi.
Izgleda da Ministarstvo nije briga
U prilogu Strateškom planu koji govori o konzultacijama s partnerima naveden je niz pogrešnih informacija. Neke od njih nemaju nikakve veze s procesom izrade strateškog plana. Prvenstveno se to odnosi na odaziv na terenske konzultacije koji je bio vrlo slab. Sjetimo se samo prvog predstavljanja Strateškog plana u Iloku. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede na Odboru za praćenje Programa ruralnog razvoja samo na jednoj sjednici održanoj 15. ožujka 2021. predstavio je smjernice novog ZPP koje uključuju izradu strateškog plana. Zapisnik sa zadnje sjednice još nije objavljen. Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede navodi 4 radionice iz projekta „CAP for Us“ u organizaciji HPK. Na njima su se prezentirale mogućnosti u novom programskom razdoblju, što nije točno.
Osim završne konferencije sve ostale radionice iznosile su primjere dobre prakse i iskustva u dosadašnjem provođenju ZPP-a zemalja sudionica (Italija, Slovenija, Austrija, Poljska). Iako se ponekad i dotaknulo pitanje novog ZPP-a i strateških planova, sudjelovanje na radionicama nikako se ne može smatrati konzultacijama sa zainteresiranom javnošću o izradi Strateškog plana. To sve upućuje na pitanje je li Ministarstvu uopće stalo da poljoprivrednici sudjeluju i budu upoznati s izradom Stateškog plana?
U skladu s gore navedenim postavlja se još jedno pitanje. Koja je svrha upućivanja Strateškog plana u javno savjetovanje sad kada je već dokument poslan Komisiji na odobrenje? Samim tim što je dokument poslan Komisiji ostavljeno je vrlo malo ili nimalo prostora za bilo kakve izmjene. Promjene unutar jednog cilja ili intervencije povlače za sobom izradu izmijenjenog Strateškog plana.
Na sam Nacrt Strateškog plana od Komisije smo dobili 413 primjedbi još u ožujku. Na primjedbe smo morali odgovoriti do kraja travnja. Također smo u Strateški plan morali uvrstiti korekcije koje su tražene od strane Komisije.
A kako se radi kod drugih?
Komisija i gotovo sve zemlje članice započele su s procesom konzultacija s dionicima u vidu konferencija, radionicama i rada ekspertnih skupina još 2019. godine. Osobno sam sudjelovao na jednoj takvoj radionici u Bruxellesu pod nazivom „Poljoprivreda i okoliš: govoreći istim jezikom unutar strateških planova ZPP-a” u studenom 2019. Neke zemlje poput Poljske, Austrije i Švedske su već tada imale okvir mogućih intervencija i eko-shema. Ovdje je i poveznica na tu radionicu: *https://enrd.ec.europa.eu/news-events/events/enrd-workshop-agriculture-and-environment-speaking-same-language-within-cap_en
Kao primjer procesa izrade Strateškog plana ZPP-a poslužit ćemo se Austrijom. Austrija je već 2019. započela s procesom vrlo širokog i participativnog pristupa. Organizirane su konferencije od koji je svaka imala oko 500 sudionika. Zatim stručni dijalozi svaki oko 100 sudionika, te stručne rasprave s po 40 sudionika. Osim toga, poljoprivrednicima je bio dostupan i newsletter. On ih je informirao o tijeku i novostima u procesu izrade Strateškog plana. Osim toga oformljeno je 14 stručnih skupina s više od 200 stručnjaka. Od toga je 10% iz poljoprivrednih udruga koje su izradile nacrte za 96 intervencija. Uza sve to održavane su i javne konzultacije o SWOT analizi, procjeni i određivanju prioritete potreba. Zatim i o tehničkim nacrtima za GAEC-ove i svim intervencijama, te strategiji intervencija.
Na slikama je primjer radionice o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Cilj joj je uključenje i informiranost svih bitnih dionika i donošenje prijedloga i zaključaka sudionika. Nakon svega navedenoga, opći je dojam da se s procesom izrade hrvatskog strateškog plana započelo kasno. Sam proces je manjkav, površan i nedovoljno uključiv. Pristup odozdo prema gore (bottom up) gotovo da je izostao. Isto tako Ministarstvo nije upotrijebilo sve alate koji su neophodni za kvalitetan i uključiv proces izrade takvih dokumenata. To je vidljivo ako se usporedi s austrijskim primjerom.
Jedna od najčešćih primjedbi na sam proces je vrlo loša informiranost poljoprivrednika i njihovih udruženja o događanjima vezanim uz izradu Strateškog plana. Također i vrlo kasno obavještavanje o istima. Iako je osvrt potaknut procesom izrade Strateškog plana, isto se može reći i za proces izrade i donošenja propisa koje predlaže i donosi Ministarstvo poljoprivrede. Kakav proces izrade, takvi i rezultati. Samo zadovoljavanje forme nije dobar put, a kvalitetno planiranje je pola obavljenog posla.
.){kind=link}