Jedan od nedavnih 10 zahtjeva Hrvatske poljoprivredne komore Ministarstvu poljoprivrede jest i administrativno rasterećenje i ukidanje obveze poljoprivrednicima dostave geotagiranih fotografija kao dokaz poljoprivredne aktivnosti, koja iziskuje velike administrativne napore i vrijeme poljoprivrednika, s čim se složila i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, napominjući kako se to neće moći riješiti bez suradnje s Europskom komisijom.
Snažan tehnološki razvoj digitalnih kamera i pametnih telefona s ugrađenim antenama za određivanje položaja (Global Navigation Satellite System – GNSS) posljednjeg desetljeća omogućili su pojavu geotagiranih fotografija i njihovu primjenu u različitim aplikacijama.
Kao što i sama riječ kaže, geotagirana fotografija je svaka fotografija nastala upotrebom uređaja koji u sebi imaju ugrađenu kameru i GNSS prijemnik. Kada se sa takvim uređajem putem određenih softverskih aplikacija okidaju fotografije, rezultat je digitalna fotografija koja osim sadržaja i podataka slike sadrži i podatke o geografskom položaju tj. koordinati stajališta i vremenu okidanja.
Svrha geotagirane fotografije
Većina današnjih pametnih telefona ima ugrađeni GNSS prijemnik pa je geotagiranje omogućeno automatski i može se očitati u Exif datoteci. Exif datoteka zapisuje i dodatne informacije o razlučivosti slike, razini sažimanja, upotrebi bljeskalice, pomoćnim lećama i sl.
Svrha geotagirane fotografije je njezino pozicioniranje u prostoru i vremenu, najčešće na nekoj georeferenciranoj mapi kako bi se olakšala interpretacija sadržaja određene lokacije ili dostavio dokaz o poduzetim aktivnostima na površini promatranog zemljišta. Takva se slika obično traži radi uvida u detalje koji se ne mogu interpretirati sa sigurnošću ili nisu uočljivi opažanjima iz satelitskih snimaka.
Položajna točnost geotagirane fotografije
Ako se geotagirana fotografija uzima putem pametnih telefona, tada je njezina geolokacija temeljena na informacijama iz okolnih telekomunikacijskih odašiljača, WiFi mreže i GNSS signala. Poznato je da se mobilna lokacija određuje na temelju triangulacije i određivanja približne udaljenosti od uređaja do TK odašiljača. Što je više odašiljača u okolici, to će položaj biti točniji. Kako će položajna točnost koordinate dobivene putem mobilne mreže iznositi od jednog do nekoliko kilometara, kombinira se sa GNSS signalom radi poboljšanja.
Ovisno o GNSS signalima dobivenih iz dostupnih satelita iznad opažanog položaja, položaj se može poboljšati na nekoliko metara što potpuno zadovoljava prosječne potrebe za navigaciju korisnika. Geolokacije pametnih telefona ovise i o specifičnostima lokacije gdje se nalazimo, tako da se mora voditi računa da će blizina visokih zgrada, visokih i gustih drveća, dalekovodi ili atmosferske prilike (oblaci ili kiša) oslabiti prijem signala za određivanje geolokacije.
Primjena geotagirane fotografije za administraciju u poljoprivredi
Geotagirana fotografija se počela koristiti uspostavom IAKS sustava u procesu interpretacije parcela i kontroli na terenu za ažuriranje uporabe ARKOD parcele od strane službenih osoba Agencije za plaćanja. Razvojem tehnologije i uvođenjem Monitoringa, intenzivirala se upotreba geotagiranih fotografija, tako da je sada postala i službeni dokaz kojeg i poljoprivrednici mogu dostaviti Agenciji u svrhu prihvaćanja uvjeta sukladnosti za isplatu poticaja.
Uspostavom Monitoringa, u fazi kaskadne provjere za žute i crvene parcele, potrebno je dostaviti dokaze o provedenoj poljoprivrednoj aktivnosti najčešće u obliku geotagirane fotografije jer se iz satelitskih Sentinel podataka nije moglo bez poljoprivrednika sa sigurnošću doći do konačnih zaključka. Prema dosadašnjim podacima iz 2023. godine objavljenih od Agencije za plaćanja, procjenjuje se da je od svih upisanih ARKOD parcela, manje od 3 % njih za koje nije bilo moguće automatski detektirati poljoprivrednu aktivnost Monitoringom iz Sentinel podataka na površinama pa se radila dodatna provjera od ekspertnih timova Agencije.
Agro GTF
U tu je svrhu Agencija za plaćanja ponudila korisnicima specijalno razvijenu aplikaciju za mobilni telefon „Agro GTF“ pomoću koje se omogućuje jednostavnija dostava geotagiranih podataka u vidu unaprijed isplaniranih koraka „zadanog zadatka“. Navedena mobilna aplikacija navodi korisnika na točno određenu lokaciju (parcelu iz pripadajućeg OPG-a), pravilan smjer fotografiranja te provjeru kvalitete jasnoće snimanja. Nakon obavljenog i spremljenog zadataka, aplikacija automatski šalje fotografije putem mobilne mreže te se one prihvaćaju u sustav Agencije na verifikaciju zadataka.
Mobilna aplikacija Agro GTF namjenjena je isključivo korisnicima upisanima u Upisnik OPG-ova ili Upisnik poljoprivrednika te je povezana sa internim sustavom Agencije za plaćanja u Republici Hrvatskoj. Može se skinuti na Google Play ili App Store trgovini i instalirati na pametni telefon. Prijava u aplikaciju obavlja se putem korisničkog imena i lozinke iste kao za Agronet aplikaciju. Više informacija navedeno je u uputi Agencije za plaćanja na stranici www.apprrr.hr/agro-gtf/.
Kvaliteta geotagirane fotografije je važna
Prilikom samog okidanja u svrhu snimanja fotografije treba voditi računa o kvaliteti snimanja neovisno o uređaju. Općenito, proces snimanja geotagirane fotografije nije samo puko okidanje, već ipak malo složeniji proces razmišljanja o tome kako i gdje ćemo snimati u svrhu vizualizacije poljoprivrednih aktivnosti na parceli. Naravno, najbitnije je na fotografiji uhvatiti glavni događaj – košnju, rezidbu, gnojidbu, sjetvu, napasivanje i sl. ali jednako važno je i uhvatiti što više rubnih fizičkih obilježja parcele ili oko parcele. To mogu biti pojedinačna stabla, suhozidi, stalni travnati pojasevi, kanali i slično što ima obilježje trajnog karaktera. Oni jasno preciziraju mjesto okidanja snimke i na taj način vizualiziraju nepoboriv dokaz da se zaista radi o parceli i aktivnosti koja pripada traženom OPG-u. Bitno je i razumjeti kontekst šireg područja, pa na primjer fotografirati maslinik sa suhozidima neće biti dovoljno ako su svi maslinici u okolici isti.
U tom slučaju treba naći neko karakteristično i jedinstveno obilježje radi razlikovanja od drugih. Snimke ne smiju biti pokrivene prstima, kapljicama i drugim preprekama, te je najbolje da se ne uzimaju kada je sunce ispred kamere ili u sumrak. Najbolji trenutak snimanja je u podne kada su sjene najmanje, iako se može snimati tijekom većeg dijela dana vodeći računa o gore navedenim detaljima. Iz gornjih primjera geotagiranih fotografija (naslovna slika i slika 1.) zadovoljeni su svi kriteriji kvalitete: slika je oštra, vidi se pokrov i provedena aktivnost, te se također vidi i rubna karakteristika za precizniju dešifražu (drvored, bijeli put i neboderi kod naslovne slike te suhozid i šumarak kod naslovne slike).
Pravovremeno uzimanje geotagiranih fotografija
Nakon svega objašnjenog, može se postaviti opravdano pitanje nije li možda prekasno ako nas Agencija za plaćanja zatraži geotagiranu fotografiju nakon 1. listopada ili nakon što je proces uzgojnog ciklusa neke poljoprivredne kulture završen i svi su fizički dokazi o obavljenoj aktivnosti nestali. Unatoč tome, najčešće je moguće pronaći sjetvene ostatke i na taj način potvrditi realizirane aktivnosti. Ipak, najbolja opcija je pravovremeno dokumentiranje osnovne poljoprivredne aktivnosti (naročito napasivanje i rezidbu)i poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš za koje je Agencija za plaćanje najavila češću dostavu od svojih korisnika. U skladu sa člankom 7. Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu poljoprivrednici su u obvezi evidentirati navedene poljoprivredne aktivnosti (vidi također uputu: https://ruralnirazvoj.hr/files/na-poveznici-2.pdf). Treba također imati na umu da se osnovne poljoprivredne aktivnosti prate automatski putem Monitoringa, dok se poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš dokazuju geotagiranim fotografijama prijavom u AGRONET evidenciji (aktivnost/praksu, datum provedbe/period, količine i drugo).
Što trebate napraviti ako tijekom 2024. proizvodne godine planirate provesti sljedeće aktivnosti:
na oranicama:
- iznošenje (rasipanje) stajskog gnoja (eko shema 31.04.),
- inkorporiranje stajskog gnoja u tlo unutar 48 sati (eko shema 31.04.),
- sjetva u neobrađeno tlo (eko shema 31.06.),
- potpunu pokrivenost tla oranične površine biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom (eko shema 31.06.),
u trajnim nasadima:
- postavljanje i skidanje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (intervencija 70.01.01.),
- postavljanje feromonskih dispenzera za konfuziju (intervencija 70.01.02.),
na trajnim travnjacima – pašnjacima:
- napasivanje – ispaša s 0,3-1 UG/ha najkasnije do 1. listopada 2024. godine (eko shema 31.02.).
Obavezno se pripremite za dostavu geotagirane fotografije putem Agro GTF aplikacije tako da nazovete Agenciju za plaćanja radi pravovremenog dobivanja zadatka u aplikaciji.
