Kolesterol je vrsta masnoće koja je neophodna u izgradnji stanice (sastavni je dio stanične membrane i mijelina), sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari (sinteza spolnih i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D), te osiguravanju normalne probave (izgradnja žučnih kiselina, te apsorpcija masti i vitamina topivih u mastima).
Kolesterol se u organizmu uglavnom stvara u jetri i nekim drugim tkivima (80%), a ostatak se unosi namirnicama životinjskog porijekla (20%). Kolesterol se u krvi veže na bjelančevine s kojima stvara čestice koje nazivamo lipoproteinima. Najvažnije su dvije vrste lipoproteina: LDL-čestice (lipoproteini niske gustoće) i HDL-čestice (lipoproteini visoke gustoće).
LDL-čestice prenose kolesterol iz jetre do stanica, a višak kolesterola talože na stijenkama krvnih žila, što zajedno s nekim drugim tvarima pogoduje stvaranju aterosklerotskog plaka i posljedičnom sužavanju promjera krvnih žila. Zbog toga LDL-kolesterol nazivamo «lošim» kolesterolom. HDL-čestice na sebe vežu suvišan kolesterol i prenose ga u jetru, te tako smanjuju vjerojatnost taloženja kolesterola na stijenkama krvnih žila, pa ga nazivamo «dobrim» kolesterolom.
Koja je normalna razina kolesterola?
Preporučena razina ukupnog kolesterola u krvi (čini ga zbroj LDL i HDL – kolesterola) trebala bi iznositi manje od 5.0 mmol/l; od čega bi razina LDL – kolesterola trebala biti manja od 3.0 mmol/l; a HDL – kolesterola viša od 1.0 mmol/l. Naravno, preporučene razine kolesterola smatraju se poželjnima i odnose na prosječne vrijednosti razine kolesterola stanovništva koje živi na nekom području, pa je bitno napomenuti postojanje varijacija u razini kolesterola kod nekih osoba. Također postoje i razlike u poželjnoj razini kolesterola između žena i muškaraca. Drži se da je za žene nepovoljno ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL – kolesterola veći od 3.5, a za muškarce ako je isti omjer veći od 4.5.
Hiperkolesterolemija
Povišena razina kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) kod većine je ljudi uglavnom uzrokovana prirođenim (nasljednim) pogreškama metabolizma masti, pa tada govorimo o obiteljskoj sklonosti. Kod ostalih je hiperkolesterolemija obično popratna pojava neke druge bolesti (debljina/pretilost, šećerna bolest, poremećaji jetara, štitnjače, bubrega, itd.) ili je posljedica uzimanja nekih lijekova (oralni kontraceptivi, glukokortikoidi i sl.) ili pak posljedica nepravilne prehrane (prekomjeran unos crvenog mesa, pržene hrane, mlijeka i mliječnih prerađevina, alkohola, itd.). Povišena razina kolesterola sama za sebe predstavlja rizik za razvijanje kardiovaskularnih bolesti, međutim udružena s drugim čimbenicima rizika (debljina, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, šećerna bolest, itd.) višestruko povećava navedeni rizik.
Mjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od najčešćih dijagnostičkih pretraga koje se rutinski obavljaju u liječničkoj praksi. Navedena pretraga je značajna zato što pokazuje postoji li i koliki je rizik razvijanja kardiovaskularnih (srčanožilnih) bolesti i poremećaja koji su vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj gotovo svaka druga osoba umire upravo od kardiovaskularnih bolesti.
Povišena razina kolesterola smatra se rizičnim čimbenikom razvijanja kardiovaskularnih bolesti među kojima je najznačajnija ateroskleroza, koja je složen proces oštećenja unutarnjeg sloja stijenki krvnih žila što dovodi do sužavanja promjera krvnih žila u svim tkivima i organima, a rezultira djelomičnim ili potpunim prekidom dotoka krvi.
Najpogubnijim posljedicama ateroskleroze smatraju se moždani udar ili cerebrovaskularni inzult, te koronarna bolest srca (uzrokuje anginu pektoris, infarkt srca, iznenadnu smrt, itd.).
Što jesti kad vam liječnik kaže da imate povišeni kolesterol?
Pravilo je, bez obzira na uzrok, svako liječenje povišene razine kolesterola u krvi započeti dijetom. Većina liječnika pacijentima u kojih je utvrđena hiperkolesterolemija napismeno daje savjete o prehrani kojih se trebaju pridržavati tijekom provođenja dijete.
Ako se nakon 2-3 mjeseca dijetalne ishrane ne ostvari sniženje razine kolesterola na preporučene vrijednosti, liječnik bi trebao propisati najprihvatljiviji lijek za snižavanje razine kolesterola, tzv. statin.
U slučaju normaliziranja razine kolesterola već nakon nekoliko tjedana ili mjeseci liječenja lijekovima, redovita uporaba lijeka ne smije se prekidati i liječenje se mora nastaviti kako bi se spriječilo napredovanje bolesti, razvijanje težih oštećenja te smanjio rizik nastanka najtežih oblika bolesti (moždani udar, infarkt srca, itd.).Danas se zdrav stil života drži temeljnim čimbenikom sprječavanja rizika većine kardiovaskularnih bolesti.
Kako povišena razina kolesterola predstavlja glavni, ali nažalost ne i jedini čimbenik rizika za razvoj navedenih bolesti, neophodno je što ranije započeti s provođenjem zdravog stila života. Zdravi stil života uključuje pravilnu prehranu (smanjiti unos masnoća i bjelančevina životinjskog podrijetla; smanjiti unos stolnog šećera, bijelog kruha, bijele riže i druge hrane rafiniranih žitarica; povećati unos voća, povrća i ribe), redovitu tjelesnu aktivnost, normaliziranje tjelesne težine, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja te ublažavanje posljedica stresa koliko je to moguće. Naravno, važno je i ne zaboraviti obavljati redovite liječničke preglede i kontrole.
Izvor: Gospodarski kalendar
, sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari.){kind=link}