Delfini ili dupini su vrlo inteligentni morski sisavci i mogu se naći diljem svijeta u oceanima, rijekama i ušćima. Dobre dupine redovito viđamo u Republici Hrvatskoj u brijunskom akvatoriju. S obzirom da su sisavci, dupini nemaju škrge pa ne mogu disati pod vodom. Moraju izroniti kako bi udahnuli i izdahnuli ustajali zrak, što čine kroz otvore za puhanje, a ne kroz usta. Koliko dugo mogu zadržati dah ovisi o vrsti; neki mogu ići 3 do 7 minuta, dok drugi mogu ostati potopljeni do 20 minuta.
Budući da uvijek moraju izroniti na površinu, polovica dupinovih mozgova uvijek je aktivna, što znači da nikada potpuno ne zaspu. Unatoč tome što mogu postojati u nizu okoliša i temperatura vode, dupini su ugroženi raznim ljudskim aktivnostima, poput lova, onečišćenja i ribolova.
Istočna obala Madagaskara – raj za morske životinje
Jato dupina fotografirano je u blizini Réuniona, otoka u Indijskom oceanu blizu istočne obale Madagaskara. Širok izbor morskih divljih životinja može se pronaći tijekom cijele godine u dubljim vodama Réuniona, uključujući mnoge vrste morskih pasa, orke, grbave kitove, morske kornjače i dupine. Topla, tropska klima na otoku idealna je za ova stvorenja, a dupini, dobri dupini i dupini ,,s grubim zubimaʺ plivaju u kristalno čistim vodama otoka.
Dupini pripadaju porodicama Delphinidae (oceanski dupini), Platanistidae (indijski riječni dupini), Iniidae (riječni dupini Novog svijeta), Pontoporiidae (boćati dupini) i vjerojatno izumrlim Lipotidae (baiji ili kineski riječni dupini). Postoji 40 postojećih vrsta nazvanih dupini.
Koliko su veliki?
Dimenzije dupina variraju od 1,7 metara dugog i 50 kilograma teškog dupina s Mauija do 9,5 m i 10 tona teške orke. Različite vrste dupina pokazuju spolni dimorfizam gdje su mužjaci veći od ženki. Pojedini dupini mogu kratko putovati brzinom od oko 30 kilometara na sat ili skočiti oko 9 metara uvis. Dupini koriste svoje stožaste zube kako bi uhvatili plijen koji se brzo kreće. Imaju dobro razvijen sluh koji je prilagođen i zraku i vodi; toliko je dobro razvijen da neki mogu preživjeti čak i ako su slijepi. Neke su vrste dobro prilagođene ronjenju na velike dubine. Ispod kože imaju sloj masti ili sala kako bi se zagrijali u hladnoj vodi.
Jeste li znali?
Dobri dupin najčešće roni do 4 minute, iako nisu rijetki i dulji zaroni. Najdulji zabilježen zaron bio je 12 minuta. Mogu zaroniti i do 500 metara dubine te dostići brzinu veću od 35 km/h.
Široko su rasprostranjeni
Dupini su široko rasprostranjeni. Većina vrsta preferira tople vode tropskih zona, ali neke, poput pravog dupina, preferiraju hladniju klimu. Dupini se uglavnom hrane ribom i lignjama, ali neki, poput orke, hrane se velikim sisavcima poput tuljana. Mužjaci dupina obično se pare s više ženki svake godine, ali ženke se pare samo svake dvije do tri godine. Mladunčad dupina se obično rađa u proljetnim i ljetnim mjesecima i ženke snose svu odgovornost za njihov uzgoj. Majke nekih vrsta doje svoje mlade relativno dugo. Dupini proizvode razne vokalizacije, obično u obliku klikova i zvižduka. Dupini se ponekad love na mjestima poput Japana, u aktivnosti poznatoj kao lov na dupine. Osim lova, suočavaju se i s prijetnjama usputnog ulova, gubitka staništa i onečišćenja mora. Dupini su prikazivani u raznim kulturama diljem svijeta. Ponekad se drže u zatočeništvu i treniraju da izvode trikove. Najčešća vrsta dupina u zatočeništvu je dobri dupin, dok u zatočeništvu živi oko 60 orki.
Izvor: Gospodarski kalendar
