Stršljeni su najveći “žalčari“, a također spadaju u porodicu Vespidae (mnogo veći i agresivniji srodnici osa). Najveći su i najotrovniji među ovim kukcima, mogu narasti do 3,5 cm (mužjaci do 5 cm). Crno-žuta boja njihova tijela upozorava na opasnost i signalizira spremnost na borbu. Često s nekoliko metara čujemo njihovo zujanje, koje plaši čovjeka i veće domaće životinje poput konja. Lete danju i u sumrak, a aktivni su od lipnja do rujna. Gnijezda stršljena su puno veća od osinjih, široka 35 cm, a visoka do 60 cm. U zajednici može obitavati do 5.000 jedinki. U letu jakim čeljustima mogu hvatati druge kukce.
U pravilu se hrane plodovima i biljnim sokovima. Pored plodova u dozrijevanju, nagrizaju i koru mladog drveća, od kojeg prave materijal za gradnju svojih nastambi. Veliki su lovci, koji svoj plijen nose ličinkama. Štetnost stršljena povećava spoznaja da napadaju pčele. Ulovljenu pčelu nosi do prvog zaklona, sažvače tijelo i pomiješa sa slinom te tako sluzavom kašom hrani pomladak. Pčele lovi pred samim ulazom u košnicu. Jedan stršljen se može boriti s dvjestotinjak pčela.
“Stršljenake” pronalazimo u prirodnim šupljinama (poput rupa na stablima) i ljudskim građevinama (pod strehom, pod krovom, u starim dimnjacima). Imaju nekoliko katova saća, stanicama okrenutim prema dolje, omotanim s više slojeva tanko sažvakanim drvetom. Stršljen je socijalni kukac koji brani svoje potomstvo. Premda je manje agresivan od pčela, ako se čovjek previše približi stršljen napada i može ubosti. Njihovi višestruki ubodi mogu biti smrtonosni za domaće životinje i čovjeka. Svakog proljeća oplođena ženka stršljena, koja prezimi na skrovitim mjestima, gradi novo gnijezdo i nikad ne useljava u staro.
Štete u poljoprivredi od stršljena
Najveće štete nastaju tijekom dozrijevanja plodova voća (npr. breskva, kruška, jabuka, smokva) i grožđa (naročito nekih sorti: Kardinal, Afus Ali, Muškat žuti i dr.). Stršljeni tada oštećuju kožicu plodova i boba, hrane se unutrašnjim sadržajem, te omogućuju naknadni razvoj gljivičnih uzročnika truleži (Monilinia) i plijesni (Botrytis). Gubitke od osa i stršljena bilježe i pčelari, jer mogu napasti pčele u košnicama.
U pravilu su stršljenovi mirni (ne napadaju prvi čovjeka), ali kad brane svoja gnijezda vrlo su agresivni i razdraženi. Mjere suzbijanja potrebno je provoditi ako se uoči najezda njemačke ose i ljutog stršljena koja može ugroziti čovjeka. Ako svoja gnijezda prave blizu ili u samim objektima gdje se povremeno zadržavaju ili žive ljudi (npr. vikendice, kuće, gospodarski objekti, staje i sl.), tada je najbolje pomoć potražiti kod osoba obučenih i opremljenih za uništavanje njihovih gnijezda (npr. vatrogasna društva ili ovlaštene tvrtke za dezinsekciju). Budući da napadaju zrelo voće i grožđe insekticide tada ne možemo primijeniti da bi spriječili štete. Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima su eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele, jer odbijaju ose i stršljene. Možemo ih stavljati na terase, balkone ili druga mjesta na otvorenom gdje ose i/ili stršljene privlači konzumacija slatkih sokova, svježeg voća ili jela s roštilja.
Tablica 1. Mjere sprječavanja uboda od osa i stršljena te preventivno sprječavanje šteta na plodovima voća i grožđu prilikom dozrijevanja
| Ne uznemiravati ove opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga postaju agresivniji. |
| Ne tresti starije grane s drveća gdje ovi kukci imaju svoja gnijezda. |
| Rado borave u djetelini, oprezno hodati bosonog ili izbjegavati bosonogo hodanje po travi. |
| Ne nanositi na kožu intenzivne mirise. |
| Voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene |
| Ako u prirodi pijete iz otvorenih čaša – provjerite prije da u njima nema opasnih kukaca. |
| Na vrata i prozore kuća/stanova dobro je postavljati zaštitne trake/mreže. |
| Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima su eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele (odbijaju ose i stršljene). |
| Masovni ulov osa i stršljena u klopke (tvorničke ili priručne). |
| Primjena insekticida (npr. “Effect”) (domet 4 m) protiv ose i stršljena. Ne tretirati ih u letu, već u ranim jutarnjim satima, dok ne lete, uništiti njihova gnijezda. |
| Pozvati DVD (vatrogasci) ili ovlaštene tvrtke za dezinsekciju (i uklanjanje gnijezda osa i stršljena) (https://www.huddd.hr). |
.){kind=link}