Uz krovnu Hrvatsku poljoprivrednu komoru, postoji još mnogo sektorskih udruga u poljoprivredi na lokalnoj razini, ali i onih na državnoj. Razgovarali smo s najpoznatijim udrugama iz područja poljoprivrede u Lijepoj Našoj i donosimo pitanja te odgovore koje su nam iz tih udruga proslijedili njihovi predstavnici.
1. Kad je vaša udruga osnovana, kako se financira i koliko trenutno imate članova koji redovito plaćaju članarinu ?
2. Koje poljoprivrednike vaša udruga zastupa i za koje ciljeve se zalaže?
3. Od svih inicijativa i akcija koje poduzima udruga, koje biste izdvojili kao primjere rada udruge?
4 Smatrate li da imate otvoren (slobodan) pristup u medijima i imate li u udruzi suradnju s akademskom zajednicom i stručnjacima koji vam pomažu u radu udruge?
5. Surađujete li ili održavate kontakte s političkim strankama i koju stranku bi podržali na parlamentarnim izborima vezano uz njihov program za poljoprivredu?
Udruga OPGH Život
1. Udruga je osnovana 14.01.2014.g. u selu Velika Kopanica. Na osnivanju je bilo 70 članova osnivača. Inicijatori osnivanja Udruge bili su neformalna i nestranačka grupa „Živo selo“ i, tada osnovan stožer za obranu hrvatskog sela, proistekao iz seljačkih prosvjeda. Za prvog predsjednika je izabran Antun Laslo, za dopredsjednikeci su Nikola Pajek i Zvonko Pipić te za tajnika Miroslav Kovač. Udruga je dakle nastala kao plod suradnje poljoprivrednika i akademske zajednice, a njen je glavni cilj obnova hrvatskog sela koja će se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta, razvoja ruralnog prostora i infrastrukture, zaštiti i očuvanju okoliša, te očuvanja tradicije naših prostora. Kao programsku podlogu svoga djelovanja Udruga je prihvatila platformu stručne skupine „Živo selo“. Udruga se 90 % financira iz vlastitih prihoda, od članarine te povremenih i manjih donacija. Godišnja članarine je 100 kn, a članarinu je prošle godine do skupštine platilo 314 članova od 461 člana.
2. Udruga zastupa domicilna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i sve njihove oblike organiziranja te su kroz naše članove zastupljene sve vrste poljoprivredne proizvodnje. Cilj osnivanja Udruge je da obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima vrati i ojača prirodnu ključnu ulogu u proizvodnji hrane i očuvanju višefunkcionalnog ruralnog prostora. Udruga se zalaže da to bude polazište poljoprivredne politike, od formuliranja zakona i propisa te definiranja tržišnih okvira, preko raznih mjera potpore seoskom poduzetništvu do aktivne pomoći i savjeta u slobodnom udruživanju obiteljskih gospodarstava kao razvojnog i tržišnog čimbenika. Svrha Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „ŽIVOT“ je obnova hrvatskog sela koja će se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta, ali i kao jamcu brige za očuvanje okoliša, razvoj ruralne infrastrukture, prostornu sigurnost te očuvanje tradicijskog identiteta ljudi i krajolika na našim prostorima.
3. Izdvojili bi Poljoprivredni Program rada po kojem Udruga djeluje u 13 točaka, koji je bio prihvaćen od glavnih parlamentarnih stranaka, ali nakon izbora nije sprovođen. Izradu dokumenta – detaljan koncept osnivanja Hrvatske poljoprivredne banke preoblikovanjem Hrvatske poštanske banke u poljoprivrednu koji je predstavljen Ministrima poljoprivrede u dvije vlade (i trenutnoj). Nadalje, uspjeh u pregovorima da se za potpore u poljoprivredi dodatno godišnje izdvoji 1 milijardu u odnosu na ona sredstva koje je Ministarstvo poljoprivrede 2015. godine predložilo u javnoj raspravi. Izborili smo kao Udruga da se kroz Zakon o poljoprivredi zaštiti prvih 50.000 kn potpora od ovrhe. Uspjeli smo postići i izmjene određenih detalja unutar Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te postići da se pašnjaci uvedu u sustav potpora.
4. Rad Udruge OPGH Život je javan. Karakterizira ga veliki broj istupa u svim medijima na prostoru države, ali i izvan nje. Osim istupa u medijima, Udruga je organizirala nekoliko okruglih stolova i javnih rasprava. Sudjelovala je u raspravama u okviru Odbora za poljoprivredu Sabora RH, međunarodnim skupovima i organizirala iste. Dokument kojim je Udruga OPGH Život zaokružila gotovo 5 godina aktivnog angažmana je knjiga „Boj za živo selo“(2017.g.). U njoj su sabrani javni nastupi, članci i dokumenti koji svjedoče o radu i tematici angažmana Udruge. Također Udruga OPGH Život je član međunarodnih asocijacija, pa tako i Via campesine, najvećeg svjetskog udruženja poljoprivrednika s više od 200.000.000 članova. Smatramo da imamo pristup medijima, ali nedovoljan, što je ponekad bio i utjecaj politika. Rad udruge i medijski nastupi prihvaćeni su tijekom godina rada u svim svjetovnim medijima, od lijevih do desnih, liberalnih do konzervativnih, te crkvenih. Držimo to uspjehom Udruge u javnom radu i pronošenju aktivnosti i vizija. Rad udruge je praćen i u medijima država iz našeg okruženja. U skladu je to s drugom točkom programa rada Udruge, a ona je stvaranje ozračja konsenzusa po pitanju značaja postojanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u prostoru gdje se odvija poljoprivreda.
4. Akademska zajednica u cjelini nije pokazala veće trajnije zanimanje za rad Udruge. Dapače jedan recenzent Agronomskog glasnika je čak (2013.g.) otklonio stručni članak u kome su članovi Živog sela razradili argumentaciju na osnovu koje je zatim osnovana Udruga. Pojedinačno su neki profesori i predavači povremeno pokazivali interes, ali bez uključivanja u suradnju. No, sadašnji predsjednik Udruge Vladimir Margeta je član akademske zajednice, što je osobito važno za Udrugu. Također dio članova udruge su članovi Akademske zajednice i sudjeluju u Izvršnom odboru i Stručnom vijeću.
5.Surađujemo i surađivali smo sa svim političkim opcijama koje su u svoj program željele uključiti dijelove našeg programa, te one koje su pokazale interes da podrže Udrugu u zahtjevima za promjene zakona i pravila. Udruga je strogo napomenimo to nadstranačka, nepolitička organizacija zasnovana na principima dobrovoljnog članstva. Podržavamo one stranke koje se zalažu za provedbu načela iz programa Udruge, ali isto tako gledat ćemo jesu li te stranke podržavale do sada program Udruge i što su od programa primijenile.
Udruga Baby Beef
1. Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef najveća je i najstarija udruga tovljača junadi u Republici Hrvatskoj. Osnovana je 13. 06. 2000. godine, a tradicija uzgoja kvalitetne junetine koju nastavlja ova Udruga seže još dublje u prošlost. Osnivanje same Udruge iniciralo je dvadesetak značajnih proizvođača tovne junadi s područja cijele Republike Hrvatske. Udruga Baby Beef je neprofitna Udruga te se kao takva financira isključivo kroz plaćanja godišnjih članarina te kroz primljene donacije. Udruga trenutno okuplja oko 330 članova velikih i malih proizvođača junadi, smještenih diljem cijele naše Hrvatske koji predstavljaju 90 % hrvatskog tovnog govedarstva. Godišnje proizvedemo oko 120.000 junadi.
2. Našoj Udruzi svaki član jednako je vrijedan, a osnovni cilj Udruge je biti podrška našem članstvu bez obzira na proizvodnu snagu pojedinog člana. Naša Udruga zastupa proizvođače kapaciteta od 10 pa i one do 15000 junadi. Kroz sudjelovanje u zajedničkom kreiranju agrarne politike na nacionalnom i međunarodnoj razini, udruga se zalaže da svaki član ima jednak status kao što to imaju i drugi proizvođači unutar EU. Postizanje konkurentnosti i povećanje naše proizvodnje naši su glavni ciljevi. Jedan od ciljeva je da hrvatskom potrošaču još više približimo naš proizvod Hrvatsku junetinu Udruge baby beef koji smo brandirali prije dvije godine i na koji smo izrazito ponosni.
3. Nekonkurentnost je naš glavni problem. Hrvatska je zadnja ušla u EU i mi kao i drugi proizvođači ne možemo konkurirati stranim proizvođačima. Kaskamo za njima i do 20 godina. Redovito ukazujemo na nepoštenu politiku drugih zemalja koje usprkos propisima EU i dalje skrivenim potporama povećavaju konkurentnost svojih proizvođača te ugrožavaju druge zemlje. Ukazujemo na loše strane prekomjernog uvoza mesa nepoznate svježine, kvaliteta, porijekla koje konstantno ugrožava našu proizvodnju. Ukazujemo na sporost hrvatske poljoprivredne politike vezano uz dodjelu poljoprivrednog zemljišta kao i na pasivnost vezanu uz obnovu stočnog fonda. Brandiranjem naše junetine želimo potaknuti svijest hrvatskih potrošača za kupnjom domaćih proizvoda. Promocija Hrvatske junetine Udruge baby beef imala je odličan odjek i odlične rezultate. Potrošači su to prihvatili i rezultat je bio povećanje prodaje od 25-40 %. Pokušavamo na sve načine poljoprivredu s dna ljestvice prioriteta podići u sam vrh.
4. Hrvatska je demokratska zemlja, zemlja slobode govora gdje svatko može reći što god želi. Nažalost u toj količini govora, izmjene informacija, ukazivanja na probleme, nema rezultata, nema reakcije. Danas jedan problem, sutra drugi i stalno se bavimo problemima, a nijedan ne rješavamo. Svi mediji su naši prijatelji, naši partneri i ne možemo istaknuti niti jedan medij koji nije prepoznao probleme hrvatske poljoprivrede. Nažalost, donositelji odluka, kojima ukazujemo na te probleme, negiraju postojanje istih ili ih ne znaju riješiti.
Udruga iznimno dobro surađuje s Agronomskim fakultetom iz Zagreba i Osijeka, s Veterinarskim fakultetom iz Zagreba, Visokim gospodarskim učilištem iz Križevaca, Veterinarskim Institutom iz Zagreba, Agronomskim fakultetom iz Milana te mnogim drugim, ali u manjem obimu. Mnogi naši članovi djelatnici su nekih od nabrojenih sveučilišta.
5. Kako bi smo zaštitili interese svojih članova redovito surađujemo s raznim političkim strankama. Najčešće se ta suradnja odnosi na stranke koje su na vlasti jer one nam kroje sudbinu. Smatram da je problem naše poljoprivrede što se vlast pa tako i propisi prečesto mijenjaju te se neki glavni problemi nikada ne rješavaju. Za ozbiljnu poljoprivredu treba dugogodišnja strategija, minimalno na 20 godina, za koju mora postojati konsenzus svih stranaka, akademske zajednice i proizvođača, pa kad se jednom donese, neće se moći mijenjati svakom promjenom vlasti. Glasanje na izborima je osobna stvar. Podržavamo stranke koje zagovaraju hrvatsku poljoprivrednu samodostatnost, koje neće slijepo pratiti nacrt zajedničke poljoprivredne politike EU, stranke koje će poljoprivredu staviti u sam vrh prioriteta gospodarstva koje razumiju i žele riješiti problem poljoprivrednog zemljišta, stočnog fonda, EU nekonkurentnost, a svime time i vratiti život u ruralna područja.
Udruga Hrvatski krški pašnjaci
1. Naša udruga je osnovana prije točno godinu dana i na osnivačkoj skupštini je bilo oko 200 poljoprivrednika. Udruga se financira samostalno, od članstva i donacija naših poljoprivrednika
Trenutno imamo 1486 članova. Članarinu su platili skoro svi naši članovi.
2. Naša udruga zastupa sve poljoprivrednike, glavni cilj nam je razviti poljoprivredu i ekstenzivni uzgoj stoke na krškim područjima, vratiti ljude na sela, popraviti demografsku sliku opustošenih krških područja, očuvati tradiciju i tradicijske vrijednosti i povećati proizvodnju zdrave domaće hrane, mesa i mlijeka na krškim područjima. U pripremi je program okupljanja svih poljoprivrednih proizvođača s ciljem plasiranja na tržište domaćih proizvoda s krških pašnjaka. Želimo stvoriti brend proizvoda hrane i mesa “krških pašnjaka”.
3. Mi smo od samog osnivanja jako aktivni, mi smo zajedno sa sedam drugih udruga, lani u srpnju, podnijeli prijedloge Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede za promjenu štetnog Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta i štetne Uredbe o davanju u zakup državnog šumskog zemljišta. Također smo podnijeli prijedlog Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede, Elaborat o razvoju krških područja, gospodarenje krškim pašnjacima kao i prijedloge za novo referentno razdoblje. Naš stručni tim na čelu sa dr.sc.prof. Jozom Rogošićem izradio je projekt ekstenzivnog razvoja stočarstva na krškim područjima kojeg smo također predali Vladi RH i ministarstvu. Naše akcije, prijedlozi i projekti, koji su stručno elaborirani, od strateškog su interesa za RH i naišli su na odobravanje i podršku javnosti.
4. Što se tiče medija, smatramo da nemamo baš otvoren pristup jer bi voljeli ukazati na neke stvari koje nisu dobre i predložiti riješenja koja bi rezultirala razvojem poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Od samog početka surađujemo s akademskom zajednicom i stručnjacima jer želimo da za sve naše planove, prijedloge i projekte imamo stručnu podršku naših stručnjaka kao što su dr.sc.prof. Jozo Rogošić iz Sveučilišta u Zadru prof. Ranko Gantner s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, prof. Mioč i Kostelić s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, prof. Dean Ban iz instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
5. Ne surađujemo niti imamo kontakte s ni jednom političkom strankom. Mi živimo od poljoprivrede i zanima nas poljoprivreda. S obzirom na parlamentarne izbore podržavamo sve stranke koje imaju kvalitetne poljoprivredne programe koji su usmjereni za razvoj poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje, i što boljem životu svih građana RH.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
1. Iako je Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača službeno registriran 2017.g., inicijativa je započela s radom početkom 2014. okupljanjem predstavnika 9 udruga ekoloških proizvođača iz 11 hrvatskih županija u prostoru Gospodarske komore u Zagrebu. Motivacija osnivača bila je uspostavljanje sustava koji bi poticao udruživanje ekoloških proizvođača na lokalnoj razini, a ujedno ih povezivao u ostvarivanju zajedničkih, nacionalnih ciljeva i predstavljanju zajedničkih interesa institucijama i javnosti te povezivanje i umrežavanje na međunarodnoj razini. Rad udruge financira se članarinama, povremenim projektima i volonterskim radom. Savez danas ima 11 udruga članica koje plaćaju članarinu ovisno o broju članova i povezuje oko 200 hrvatskih ekoloških proizvođača.
2. HSEP je krovna udruga ekoloških proizvođača koji se zajedničkim radom bore za očuvanje nacionalnog blaga tla, vode i zraka zalaganjem za pravednu ekološku politiku, promicanjem ekološke poljoprivrede i zdrave prehrane.
3. Najvažnija aktivnost od samog početka rada Saveza je zagovaranje. Predstavnici Saveza uključeni su u rad nekoliko odbora u Ministarstvu poljoprivrede, sudjeluju u radu HPK i komuniciraju sa svim institucijama i ostalim dionicima relevantnim za pitanja ekološke proizvodnje. Isto tako savez radi na zagovaranju ekološke poljoprivrede kroz medije i vlastitu web i Facebook stranicu. Od početka rada inicijative članovi su podupirali pokret za prehrambeni suverenitet, rad solidarnih eko grupa, a posebno značajno nastojanje je pokretanje ekološkog sjemenarstva u Hrvatskoj. U 2016.g. Savez se predstavio na Forumu za prehrambeni suverenitet Europe u Rumunjskoj, a od prošle godine primljeni smo u članstvo međunarodne mreže za prava seljaka La Via Campesina. Prema mogućnostima organiziramo razmjene znanja i iskustva kroz međusobnu razmjenu i posjete između udruga članica, projektne aktivnosti i sl.
4. Savez redovito objavljuje izvještaje za medije koji prate sve aktualne teme. Neke teme imaju veći odjek, primjerice tema ekološkog sjemenarstva koje u Hrvatskoj i dalje gotovo i ne postoji. Najviše surađujemo s medijima specijaliziranim za poljoprivredu i ekologiju. Najčešće nemamo problem s objavljivanjem vijesti koje šaljemo.
HSEP sudjeluje u radu Odbora za razvoj i održivo korištenje biljnih genetskih resursa koji okuplja institucije, članice Hrvatske banke biljnih gena. Nedavno smo predložili partnerstvo ekoloških proizvođača i stručnjaka u in situ očuvanju i održivom korištenju domaćih sorata postavljanjem on farm pokusa i pokretanjem ekološkog sjemenarstva. Isto tako okupili smo radnu skupinu koja je trebala raditi na povezivanju ekoloških proizvođača s restoranima. U oba slučaja izostalo je raspisivanje natječaja kojim bi financirali aktivnosti tako da i dalje čekamo. Interes postoji, ali na žalost nemamo adekvatnu potporu Ministarstva poljoprivrede niti zaklada i drugih tijela koje financiraju civilno društvo.
5. Do sada nismo kontaktirali s političkim strankama. Planiramo tražiti mišljenje svih stranaka o pitanjima koja su nam važna kako bi odgovore prezentirali javnosti. Savez kao organizacija civilnog društva nije politički opredijeljen. Stalo nam je do kvalitetnih politika i podržavamo odluke i stajališta, a ne pojedince i stranke.
Hrvatska udruga poljoprivrednika
1. Hrvatska udruga poljoprivrednika osnovana je 2014. godine s tri osnivača. Udruga se financira pretežito iz sredstava članova Udruge. Trenutno imamo 4.879 članova, a članarinu ne naplaćujemo.
2 Ponajviše zastupamo Obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ciljeve koje zastupamo tiču se isključivo njih. Tražimo i zastupamo da su Obiteljska poljoprivredna gospodarstva nositelji svih poljoprivrednih aktivnosti u Hrvatskoj.
3. Pokrenuli smo nekoliko incijativa: Hrvatska zemlja hrvatskom seljaku, potom dodjela neobrađene državne zemlje OPG-ima za 1 kunu na 15 godina i akciju za osnivanje fonda za pomoć OPG-ima u vrijeme krize. S Nacionalnom udrugom ugostitelja pokrenuli smo dva projekta: Pet kravata i Jedi hrvatsko.
Također nam je jedan od ciljeva uspostava sustava Veletržnica po uzoru na Italiju kao i finalizacija poljoprivrednih proizvoda na OPG-ima. Najveće i najznačajnije aktivnosti koje smo imali su zastupanje malih dobavljača u koordinaciji dobavljača Agrokora. Kao uspjeh ovdje možemo izdvojiti to što su mali poljoprivredni dobavljači jedini bili isplaćeni u potpunosti. Također organiziramo razne sajmove diljem Hrvatske na kojima su se prezentirali i prodavali domaći poljoprivredni proizvodi kao primjerice Flores – sajam cvijeća i prirodne kozmetike ili sajmovi hrvatskog sela diljem obale.
4. U većini medija imamo pristup i izrazito smo zadovoljno praćenjem naših aktivnosti u medijima. Najveći medijski odjek imalo je zastupanje malih dobavljača u koordinacija dobavljača Agrokora. No isto tako djelovali smo putem medija, ali i u konkretnim prijedlozima u donošenju Zakona koji se tiču poljoprivrede zadnjih 5 godina. Većina nije uvažena, ali jedan dio ipak je.
Surađujemo ponajviše s profesorima s Agronomskog fakulteta Zagreb, ali i profesorima s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.
5. Održavamo kontakte sa svim parlamentarnim strankama. Tako često organiziramo i sastanke s predstavnicima klubova zastupnika na temu relevantnih zakona za poljoprivredu. Hrvatska udruga poljoprivrednika još uvijek nije odlučila koju bi stranku temeljem njezina programa za poljoprivredu podržala.
Hrvatska voćarska Zajednica
1. Prethodnik Hrvatske voćarske zajednice je Hrvatsko voćarsko društvo koje je osnovano 1978. godine. Rad udruge se financira od članarina te od prihoda sponzora za organizaciju Savjetovanja hrvatskih voćara. Broj redovnih članova je 81.
2. Hrvatska voćarska zajednica kao središnja i krovna udruga okuplja kroz članstvo, suradnju i komunikaciju hrvatske voćare i subjekte povezane s voćarstvom (institucije, udruženja, poslovne subjekte i odgovorna tijela uprave) na objedinjavanju općih, zajedničkih i specifičnih interesa, potreba i mogućnosti u cilju unapređenja i razvoja voćarstva.
3. Hrvatska voćarska zajednica već 14 godina zaredom uspješno organizira znanstveno-stručna savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem diljem Hrvatske. Navedena savjetovanja daju veliki doprinos razvoju hrvatskog voćarstva i educiraju i upoznaju voćare s novitetima u voćarskoj proizvodnji. HVZ je organizirala Krizni stožer u godinama kad su u voćnjacima zabilježene katastrofalne štete od mraza kako bi kroz djelovanje stožera pomogla hrvatskim voćarima.
4. Hrvatska voćarska zajednica ima otvoren pristup medijima osobito onima koji se bave problematikom poljoprivrede. U HVZ vrlo su aktivni mnogi stručnjaci, znanstvenici i uspješni praktičari među kojima su i poznavatelji svjetskog voćarstva i kreatori vizija i strategija hrvatskog voćarstva.
5. Bez komentara.
Udruga ZUHP
1. Osnovana je 13.11.1998.g. kao zajednica osam udruga povrćara. Financira se godišnjom članarinom članica.Ukupan broj članica je deset udruga, a redovito plaća polovica dok ostale povremeno.
2. Zajednica zastupa isključivo proizvođače povrća i cilj je povezati proizvođače kako bi zajednički nastupali na tržištu i kako bi lakše rješavali probleme.
3.Vrlo aktivno smo sudjelovali u izradi Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi te zajedno s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom poljoprivrednom komorom kroz razne odbore potičemo razvoj povrćarstva.
4. Prema dosadašnjim iskustvima imamo otvoren pristup medijima, primjerice sada u jeku krize zbog Covid 19 bilo je dosta odjeka i reakcija u javnosti. Za naš rad zainteresirani su i mediji za široku javnost, a još bolju suradnju imamo sa stručnim medijima kao Gospodarski list, Hrvatski radio, razni portali… Kroz poznanstva i rad u Odborima surađujemo najviše s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Suradnja je dobra iako smatramo da tu postoji još puno prostora za povećanje.
5. Konkretno s političkim strankama ne surađujemo, jedino s institucijama koje su nadležne za naš sektor. Nismo vidjeli konkretne programe tako da nemamo stav oko toga.
Svi koji se žele uključiti u rad neke od ovih udruga, ili saznati nešto više o njima, možete detaljnije podatke o svakoj udruzi pronaći na društvenoj mreži facebook, gdje se nalaze i kontakti pojedine udruge.
