Tvrtka Dalmacijavino vraća se na tržište u velikom stilu

158
dalmacijavino

Tvrtka Dalmacijavino je nakon stečaja 2016. godine, konačno dobila novog  vlasnika, Luku Diel-Zadra, koji je proizvodnju vina vratio u vinariju kod Drniša, gdje je u Petrovu polju 200 hektara vinograda, a tvrtka ima i novu upravu, koja je spremna za velike izazove u godišnjoj proizvodnji vina od milijun litara.  Tvrtka se vraća na tržište u velikom stilu, a počinje izvoziti vino i na američko tržište.

Direktorica vinarije Dalmacijavino Kristina Pinkert, došla je prije četiri mjeseca iz obiteljske vinarije u Baranji u Drniš i tek čeka u Dalmaciji svoju prvu berbu, za koju će nam reći da će znati kakva će biti kad sve grožđe, a ima ga jako puno, bude u tankovima.  Dodaje da je to bio jedan veliki profesionalni izazov, velika promjena, izlazak iz osobnog komoditeta, ali i prilika za učenje i iskušavanje sebe:

Volim izazove, svidio mi se pristup i koncept, uvjeti i tako sam odlučila s istoka doći na jug Hrvatske, što je velika promjena i u enološkom smislu. Radim u Drnišu, jer vino je živa tvar i stvari se bolje vide kad izađete iz ureda u najveći okrupnjeni vinograd u Dalmaciji.  Dočekali su me vrhunski ljudi i profesionalci s kojima odlično surađujem.

Dalmacijavino se vraća vinskim korijenima 

Dalmacijavino ima danas 67 zaposlenih, a ciljevi su unaprijediti i modernizirati proizvodnju, kao i kvalitetu proizvoda.  Tvrtka ima potencijal za ozbiljan rast i na domaćem i na stranom tržištu. Dalmacijavino se donedavno na tržištu povezivalo sa žestokim alkoholnim pićima i poznatim bezalkoholnim brendom Pipi, a koji su uspjeli opstati sve ove godine. Manji broj ljudi tu tvrtku povezuju s vinom, a i ta vina koja su imali, nisu uvijek bila najkvalitetnija.

Na nama je, kaže Kristina Pinkert, da tu percepciju promijenimo iz korijena.  Inače, kaže, posao ne trpi rodne podjele, koji su učestali stereotipi, jer posao ili znaš ili ne, ali je točno da vinarstvo kod nas do prije deset godina bila isključivo ‘muška priča’, a sad to već duže nije jer žene uspješno vode velike vinarije u Belju, Iločkim podrumima, Kutjevu, Orahovici. Pinkert je po struci završila turistički menadžment, ali zahtjevan vinski zanat ispekla je u obiteljskoj vinariji.  

Direktorica Dalmacijavina Kristina Pinkert došla je iz Baranje u Dalmaciju zbog vina 

Član uprave i direktor financija Dalmacijavino Ivan Kuštra kaže da s dolaskom novog vlasnika počinje rekonstrukcija cijele tvrtke pa tako i snaženje vinskog dijela. Ugašene su male, nerentabilne vinarije po otocima, a i prostor u Splitu bi u budućnosti trebao biti samo distributivni centar. Vinska priča Dalmacijavina preselila se u vinariju u okolici Drniša, koja još nije tehnološki na razini na kojoj bi trebala biti, ali i na tome se radi. Vinogradi su u koncesiji, koja istječe za dvije godine i  postupak nastavka koncesije je u rješavanja s lokalnom upravom, kaže Kuštra. 

Tvrtka  je završila u stečaju 2013. godine,  a do njega je imala tisuću zaposlenih u Splitu, Hvaru, te bila nositeljica razvoja vinogradarstva i vinarstva u Dalmaciji. Novi vlasnik dolazi iz poljoprivrednog sektora, što je dobro, jer ni u vinogradarstvu i vinarstvu nema uspjeha ‘preko noći’.      

 R’kaciteli iz Drniša nakon 30 godina izlazi na tržište SAD-a

Prošle godine doveli su mladog i perspektivnog enologa Viktora Zdilara. On je iz Imotskog, koji ima sličan terroir kao i Drniš, tako da on ima potrebno predznanje o mogućnostima koje ova vinska regija, s dosta autohtonih sorata,  pruža. Po vinima koje su donijeli na Vinske razgovore u Zagreb, vidljivo je da idu dobrim putem i da je novi smjer Dalmacijavina dobar. Primjerice,  kušao se  debit, suho bijelo vino,  slamnato do zlatno žute boje, diskretne arome i punog okusa, karakterističnog za drniško područje iz kojeg dolazi. Vino je srednje jakih alkohola te je idealno radno vino za svaki dan.  

S druge strane,  r‘kaciteli, ova sorta neobičnog naziva, podrijetlom je iz Gruzije,  koja ima najviše autohtonih sorti grožđa na svijetu. U vinogradima Dalmacijavina, na čak 40 ha, prisutna je već 30 godina, no ove godine je po prvi put nude kao monosortno vino u 30.000 boca. Ovo svježe vino specifične arome i okusa te nešto izraženijih kiselina, nekima sliči i na graševinu, iako njegovi tvorci to neće iz marketinških razloga, nikako priznati.

U Dalmacijavinu ističu da je r’kaciteli bio dugo čuvana tajna za koju su  odlučili da je vrijeme da je otkriju. Berba je bila dobra, prve reakcije su bile odlične pa su odlučili r’kaciteli plasirati kao samostalnu etiketu, nakon što su ga godinama koristili za kupažu s dalmatinskim sortama, kao i neki drugi vinari s tog područja, s ciljem dodavanja svježine i kiseline specifičnih za ovo vino. Govoreći o svjetskim trendovima, upravo je r’kaciteli jedan od najvećih hitova među vinima na aktualnim sajmovima i festivalima i to im je bio dodatan motiv da ga plasiraju na tržište.   

-Prve degustacije i blend testovi pokazali su da smo s r’kacitelijem savršeno pogodili, i dobili smo poziv za izvoz vina u SAD što je velika prilika koju ćemo znati iskoristiti i veliki zalog za buduće uspješno poslovanje, ističe Pinkert.

-Od bijelih vina, tu je i  Sv. Cecilija, dobivena od autohtone dalmatinske sorte maraštine ili rukatac, koja bi se kao i plavina i pošip, koji se dosta sadi u Dalmaciji, iako je osjetljiv na vlagu i bolesti, trebali više saditi kod nužne obnove starih vinograda, napominje Zdilar.

Najveći vinogradi u Dalmaciji nalaze se u Petrovu polju kod  Drniša
R’kaciteli je sorta podrijetlom iz Gruzije, a Dalmacijavino je ima 40 ha

 –Merlot je najzastupljenija sorta Dalmacijavina, 300.000 litara vina godišnje, koja se uzgaja na Petrovom polju,  a koje sadržava najbolje od sjevera i juga u Dalmatinskoj zagori. Merlot barrique vrhunsko je crno vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa s biranih lokacija Petrova polja. Nastaje odležavanjem u hrastovim bačvama, što ovoj poznatoj sorti daje specifičan i bogat okus. Vino je duboko crvene boje, srednje jakih alkohola i umjerenih i uravnoteženih tanina, ističe Zdilar, koji je prošle godine imao svoju prvu berbu u Dalmacijavinu.

Skriveni dragulji vinarije

Skriveni dragulji vinarije Dalmacijavina, dva vina koja još uvijek odležavaju u svojim bačvama, su plavina i cabernet sauvignon, berbe 2018. godine imaju 6000 litara.  Berba 2018. pokazuje, kaže Zdilar,  jako lijepi potencijal, suprotan od onog što se očekuje od sorte plavina. U odnosu na crna dalmatinska vina, ova plavina iznenađujuće je moćna i pitka, a okusom podsjeća na šljivu s tragovima vanilije. Tijelo je srednjeg intenziteta, intenzivne rubin boje sa svim karakteristikama vrhunskog vina. Na tržište ju tek planiraju izbaciti, no u malim količinama kao selekciju. 

Međutim, kako prezentirati plavinu kao sortu, pored plavca malog, koji je dominantan brend na tržištu crnih vina iz Dalmacije? Strancima nije poznata, a većina domaćih ljudi će odmahnuti glavom na sam spomen plavine. Međutim, ekipa iz Dalmacijavina dokazala je da plavina može biti itekako dobro vino. Dakle, trebalo bi ustrajati u prezentaciji plavine kao sortnog vina, što ovisi o vlasniku, koliko je spreman ulagati u veliku vinsku priču, bilo plavine ili nekog  drugog vina, za što trebaju godine, što znači dati si truda i vremena i napraviti brend. 

Ipak, trebalo bi raditi kupaže jer Dalmacijavino ima količine za to i davati im imena po geografskim pozicijama. Lakše je napraviti brend od kupaže merlota, caberneta i plavine te stvoriti brend, nego gurati kao glavni proizvod merlot kojeg imaju najviše, a i svjetska je sorta. –Teško možemo konkurirati na otvorenom tržištu svjetskim sortama, iako nam je merlot najuspješnija sorta tvrtke i jako poznata,  ističe Pinkert.

S obzirom na količinu vina, Dalmacijavino će razvijati posebne linije vina za različite kanale prodaje. Uz to, računaju i na novu Vinsku omotnicu, koja bi trebala dati novi vjetar u leđa Dalmacijavinu, koje od prošle godine ima i novi logo Pomalo od 1946. godine, kad je tvrtka  osnovana te se sad nalazi pred novim početkom.   

Postavi pitanje autoru klikom ovdje