Potkraj lipnja je u Hrvatskom saboru održana 66. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu. Na njoj su zastupnici i zastupnice raspravljali s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njenim suradnicima o Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i komentarima koje je na isti dostavila Europska komisija.
Predsjednica Odbora, Marijana Petir, uvodno je rekla kako su neke od tema koje su se našle u fokusu opažanja Europske komisije artikulirane i u raspravama na sjednicama Odbora za poljoprivredu. Fleksibilizacijom Zajedničke poljoprivredne politike, države članice imaju priliku u okviru 9 strateških ciljeva osmisliti mjere koje najbolje odgovaraju njihovim nacionalnim potrebama. To se prema mišljenju predsjednice Petir, može ocijeniti povijesnom šansom za našu hrvatsku poljoprivredu.
Pravedn(ij)a raspodjela izravnih plaćanja
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Žaklina Jurišić, istaknula je kako se zbog niske razine produktivnosti, neizvjesnosti rasta cijena poljoprivrednih inputa, stagnacije volumena stočarske proizvodnje i značajnog udjela izravnih plaćanja u ukupnom dohotku poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska gospodarska komora zalaže za zadržavanje dosadašnjeg modela izravne potpore uz primjenu konvergencije do 2026. godine i ne podržava ograničenja plaćanja (capping) jer bi isto imalo veliki utjecaj na održivost srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje.
–Hrvatska poljoprivredna komora stava je kako povijesna prava treba zadržati. Isto tako, iz istih treba izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja nemaju stoku, rekao je predsjednik HPK, Mladen Jakopović.
Mišljenja je da je definiciju aktivnog poljoprivrednika potrebno vezati uz poljoprivredna gospodarstva koja su minimalne ekonomske veličine od 3.000 eura i imaju barem jednog stalno zaposlenog. Rekao je i kako bi za aktivnosti iz Mjera ruralnog razvoja 7. i 8. bilo potrebno pronaći druge izvore financiranja. Također, na terenu je potrebno ojačati rad savjetodavaca i u iste aktivnosti uključiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru.
–Ako znamo da je u 2020. polovica novca za izravna plaćanja usmjerena prema 6,5 % najvećih tvrtki, te da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a da gotovo 70 000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik, to otvara pitanje svih pitanja u poljoprivredi – pravedne distribucije potpora, rekla je Marijana Petir.
Upozorila je da su sektorske intervencije usmjerene samo prema obveznim intervencijama, tj. voću i povrću, pčelarstvu i vinu. Nisu usmjerene prema primjerice sektoru maslinovog ulja u kojem bilježimo izvrsne rezultate.
– Nije dobro da za neprimjenu ovih intervencija u drugim sektorima kao obrazloženje koristimo argumente koji više ne drže vodu. Nismo članica EU od jučer, nego već 9 godina, rekla je Petir.
Treba ulagati u obnovljive izvore energije
Petir je istaknula i kako Komisija Hrvatsku potiče da u potpunosti iskoristi mogućnosti intervencija u okviru ZPP za povećanje održive domaće proizvodnje obnovljive energije, uključujući bioplin.
– U nekoliko smo navrata na sjednicama Odbora raspravljali o ovom pitanju. I s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. No, nisam sigurna jesmo li se pomakli s mrtve točke i je li HEP najveći kočničar realizacije ovih projekata ili ima još uskih grla, rekla je Petir.
Upozorila je da se društvena, socijalna i komunalna infrastruktura ne može isključivo financirati iz Fonda za ruralni razvoj. Za opstanak hrvatskog sela potrebno je višeizvorsko financiranje. Za to je potrebna međuresorna suradnja baš kao i za potpunu brzu širokopojasnu pokrivenost ruralnih područja internetom. Ona bi se trebala uspostaviti do 2025. godine. Za nju je utvrđen financijski jaz od 778 milijuna eura.
Ministrica Marija Vučković odgovorila je kako je Europska komisija u svojim opažanjima nije ustvrdila da je model isplate izravnih plaćanja loš, već je zatražila dostavu dodatne analize. U tom je smislu Ministarstvo poljoprivrede otvorilo dijalog s dionicima sektora. Sve kako bi se uspostavio model kojim bi se smanjila razlika u pravima na plaćanja, te je planirana 100 % konvergencija do 2026. godine.
Olakšan i ubrzan pristup državnom zemljištu
Ministarstvo poljoprivrede daje potporu svim poljoprivrednim proizvođačima. Više sredstava usmjerit će se u novom programskom razdoblju na investicijsku potporu, a zelena ambicija u Strateškom planu nije smanjena. Podsjetila je i kako će je izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu olakšan i ubrzan pristup državnom poljoprivrednom zemljištu. Potpore kroz financijske instrumente osigurane su od 2018. godine.
Vučković je potvrdila nedovoljan broj i nepovoljnu starosnu strukturu savjetodavaca. Istaknula je kako će se u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i uz potporu privatnoj savjetodavnoj službi, u narednom razdoblju osigurati dostupnost savjetodavaca na terenu. Uz prijedlog definicije aktivnog poljoprivrednika, Vučković je rekla kako godišnje, u prosjeku 110.000 poljoprivrednih gospodarstava podnosi jedinstveni zahtjev za potporu. Vezivanje definicije aktivnog poljoprivrednika uz vrijednost gospodarstva moglo bi dovesti do povećanja koncentracije potpora.
Uz programiranje novih sektorskih intervencija, Vučković je rekla kako za isto ne postoji interes koji bi jamčio korištenje sredstava. U slučaju nekorištenja programiranih sredstava, ova sredstva bi ostala neiskorištena. Najavila je proširenje sektorskih intervencija od 2025. godine. Za proizvodnju energije iz održivih izvora osigurano je 300 milijuna kuna za primarne proizvođače. Također i više od 100 milijuna kuna za prerađivače. Sustavima javnog navodnjavanja namijenjeno je 550 milijuna kuna s vrijednošću projekata od 15 milijuna eura. Planira se i posebno financiranje opreme za navodnjavanje. Na nacionalnom nivou planiran je i pilot projekt za pametna sela. Dodatna sredstva za LAG-ove osigurat će se u okviru Mjere 7.
